Debljamo se zbog gena i stresa

U samo jednom jedinom gramu masti nalazi se čak devet kalorija pa unos masnoće u tijelo ne bi smio premašiti 30-40% ukupno sakupljenih kalorija tijekom dana.

Koliko god bile nepoželjne za izgled i zdravlje, masnoće su istovremeno važne za život jer omogućuju pohranjivanje vitamina A, D, E i K.

Ipak, treba se paziti skrivenih masnoća koje su sadržane u namirnicama koje obično smatramo zdravima, poput sira (125g mozzarelle sadrži čak 25g masnoće).

Koliko god zvučali primamljivo, proizvodi s oznakama „light" neće vam pomoći u mršavljenju. Istina je da s jedne strane sadrže 0,1% masnoće, ali zato s druge strane sve nadoknade s 15% više šećera i ostalih umjetnih dodataka.

Nutricionisti stoga preporučuju da se dva puta tjedno kao glavni obrok konzumiraju riblji proizvodi, jer je riba puna Omega-3-masnih kiselina koje sprječavaju nastajanje raznih upala te smanjuju rizik od raka. Pritom zdrave masnoće nisu sadržane samo u svježoj ribi, nego i u onoj koja dolazi iz konzerve.

U dilemi između margarina i maslaca, zapravo je jedini argument okus. Naime, oba proizvoda sadrže oko 750 kalorija i podjednako su problematična za liniju.

Voće i povrće uvijek je dobro jesti u većim količinama, iako neke vrste mogu debljati više nego poneki sendvič. Dok se jagode i rajčice mogu konzumirati bez ograničenja, avokado i masline imaju i do 25% masnoće.

Brojne studije su pokazale da je debljanje genetski predodređeno. Od 50 osoba koje uspiju smršavjeti, samo jedna zadrži optimalnu težinu u razdoblju duljem od godine dana.

Također, već je pronađeno stotinjak gena koji reguliraju težinu tako što utječu na brzinu metabolizma. Iako geni nikako nisu izgovor za debljanje, dokazano je da imaju 60-postotni utjecaj na težinu pa čovjeku preostaje samo da poradi na preostalih 40%.

Svoj obol debljini daje i stres. U stanju napetosti, tijelo pojačano izlučuje kortizon koji ima dvostruki negativni učinak: osim što stvara privid gladi, govori tijelu da "spremi" masnoću za "teška vremena".

Jedini lijek u sprječavanju stresa da preuzme kontrolu nad organizmom su odmor i sport, pri čemu se gledanje televizije ne ubraja u odmaranje jer tijelo, navodno, i treptanje slike na ekranu doživljava kao stresnu situaciju.