Kako je uopće došlo do Halloweena?

Dakle, iako se Halloween povezuje s maskiranjem, bundevama i slatkišima, njegovo porijeklo seže duboko u povijest - u vrijeme kada su ljudi vjerovali da duhovi lutaju zemljom. S vremenom su se drevni običaji pomiješali s novim tradicijama, a proslava je poprimila zabavan i gastronomski karakter. 

Korijeni Halloweena potječu iz starog keltskog blagdana Samhain, koji se slavio 31. listopada, na kraju žetvene sezone. Kelti su vjerovali da se te noći briše granica između svijeta živih i mrtvih, pa su palili vatre i nosili maske kako bi otjerali zle duhove.

Kada su Rimljani osvojili keltske zemlje, njihovi su se običaji spojili s rimskim blagdanima posvećenima mrtvima i žetvi. Kasnije je kršćanska Crkva uvela Svetkovinu Svih svetih (All Hallows' Eve), dan uoči Svih svetih - otuda i naziv Halloween.

U 19. stoljeću, s dolaskom irskih i škotskih doseljenika u Ameriku, stari su se običaji prenijeli preko oceana. U Sjedinjenim Državama blagdan je s vremenom izgubio vjerski karakter i pretvorio se u veselu, svjetovnu proslavu s maskama, ukrasima i - naravno - slatkišima.

Običaj darivanja hrane i slastica djeci potječe iz srednjovjekovne Europe, kada su siromašni na večer Svih svetih obilazili kuće i molili za duše preminulih u zamjenu za male kolače, tzv. soul cakes. Taj se običaj s vremenom pretvorio u današnji "trick or treat" - djeca obilaze susjedstvo prerušena u razne likove i dobivaju bombone.

U Americi su se tako razvile i mnoge tipične Halloween poslastice. Osim neizostavne pite od bundeve, tu su karamelizirane jabuke, keksići u obliku duhova i šišmiša, te "candy corn" - bombončići u bojama jeseni. Priprema hrane postala je važan dio proslave, jer se uz jela i slastice okupljaju obitelji i prijatelji, stvarajući toplu atmosferu unatoč "jezivom" ugođaju blagdana.