« Život
objavljeno prije 10 godina i 4 mjeseca
8.30

Što kad bi škola počinjala pola sata kasnije

Američki istraživači tvrde da bi se pomicanjem početka dnevne nastave za 30 minuta dobili iznimno pozitivni učinci, naročito kad je u pitanju ponašanje djece

buđenje škola učenik
buđenje škola učenik (Shutterstock)
Više o

nastava

,

škola

,

učenici

,

ustajanje

,

buđenje

Dajte tinejdžerima pola sata više prije nego krenu u školu i bit će pažljiviji na satu, bit će boljeg raspoloženja, manje pospani, a čak će i bolje doručkovati. Rezultati su to omanjeg istraživanja objavljenog u časopisu Pediatrics & Adolescent Medicine, obavljenog u jednoj školi na Rhode Islandu. „Rezultati su zapanjujući. Nema druge riječi kojom bi se to opisalo", rekla je Patricia Moss, ravnateljica škole u kojoj je istraživanje provedeno.

Istraživači kažu da postoji sasvim razumljiv razlog zbog kojeg tih 30 minuta čini znatnu razliku. Tinejdžeri su u zoru u  najtežem stanju pospanosti -  a baš je tad vrijeme kad ustaju i spremaju se za školu. Prekid sna će ih učiniti mlitavima, nervoznima i nezainteresiranima za bilo što, naročito zato što današnja mladež ima problema s odlaskom u krevet prije 23 sata. Dr. Judith Owens sa Sveučilišta Brown koja se bavi istraživanjem spavanja i sna rekla je da znanost bez problema može objasniti takvu pozitivnu promjenu.

>> Obrazovanje bi trebalo biti posljednje na kojem se štedi

To što je istraživanje obavljeno u ekskluzivnom okruženju škole St. George u Middletownu na Rhode Islandu ne umanjuje njegovu vrijednost. Owens se slaže da u ostalim, javnim i siromašnijim školama učenici mogu imati problema u smislu da ovise o gradskom prijevozu, radnom vremenu roditelja, brizi o mlađoj braći i sestrama. Upravo iz tih razloga nemoguće je pomjeriti početak dnevne nastave na pola sata kasnije. Ipak, neke škole su se odlučile na to, s vrlo iznenađujućim rezultatima. Nažalost, i u zemljama poput SAD-a obrazovanje katkada zna biti na drugom mjestu. Mel Riddile iz Nacionalnog udruženja ravnatelja srednjih škola podržava kasniji početak nastave, ali upozorava da se nadležni okruzi u kojima se škole nalaze tome izričito protive. Radi se o tome da odrasli žele da njima stvari budu zgodnije, a ne da se poboljša učenje i obrazovanje, dodaje Riddile naglasivši da će aktualna rezanja budžeta te promjene učiniti samo manje mogućima.

>> Različiti stilovi učenja zapravo ne postoje

U školi St. George u početku nije sve teklo glatko. Roditelji su se bunili, ali su ipak pristali da se provede istraživanje. Početak nastave prebacio se s 8 sati na 8.30. Svi sati su se skratili za pet do deset minuta kako školski dan ne bi bio dulji. Učenici su postali pozorniji, bolje su spavali, jeli, bili su aktivniji na nastavi, broj onih koji kasne na prvi sat se prepolovio, učenici su bili manje depresivni i razdražljivi, a bilo je i manje posjeta školskom liječniku.

Istraživanje je bilo usmjereno na probleme spavanja i ponašanja, a ne na školsku uspješnost. Pored toga nije imalo kontrolnu skupinu učenika kojima početak nastave nije pomjeren za pola sata, što je znatan nedostatak. Međutim, istraživači su uvjereni da bi takav potez bio i više nego koristan.

06.07.2010. 10:40:00
    
Razgovor RSS komentara novi komentar ↓
  1. avatar
    Komentator5
    06.07.2010. 11:12
    NARAVNO!!!!! U Hrvatskoj bi to bilo itekako potrebno. Roditelji snenu djecu vuku iz kreveta, a oni sami rade od 9 pa nakon što malce u nižim razredima dovuku do škole imaju jedan sat do posla. Puno bi bilo bolje kada bi se ujutro opuštenije spremali i imali tih pola sata za kvalitetniji doručak svoje djece, užina bi u školi bila kasnije pa bi svi mogli bez problema dočekati ručak. Djeci je dizanje u 7 sati ujutro prilična trauma. U pola osam bi već bilo znatno bolje.
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh