Stanje uma određuje hoćemo li se prejesti

Stanje uma je ono što regulira tjelesno zadovoljstvo pojedenom hranom i ono što određuje koliko ćemo i kakve hrane pojesti, te hoćemo li nakon jednog obroka poželjeti i drugi. Zaključak je to na temelju kojega bi se mogla razviti sasvim nova strategija u borbi s pretilošću. „Ovo istraživanje pokazalo je da mentalni sklop utječe na osjećaj sitosti i zadovoljstva nakon jela. Uspjeli smo prevariti mozak na način da registrira osjećaj sitosti ili osjećaj nezasitnosti", kazala je voditeljica istraživanja Alia J. Crum, stručnjakinja sa Sveučilišta Yale, u službenom priopćenju.

„Taj osjećaj (sitosti i zadovoljstva nakon obroka) ovisio je o onome što su ljudi vjerovali da jedu umjesto o onome što su zaista jeli", objasnila je Crum. Istraživanje je imalo naziv „Mind over matter: You are what you think you eat" i vjeruje se da će njegovi rezultati imati velike implikacije u borbi s pretilošću.

Istraživači su se fokusirali na grelin, hormon koji regulira apetit. „Razina grelina se obično povećava prije obroka i smanjuje nakon jela. Što je veća razina grelina u sustavu to je vjerojatnije da će se osoba prejesti", navodi se u zaključcima.

Stručnjaci su svakom od sudionika dali milkshake s 380 kalorija s tim da su jednom  dijelu kazali da ima 620 kalorija, a drugom da ima 140 kalorija.

Kod onih koji su pili shake misleći da ima 620 kalorija razina grelina je drastično opala. Kod onih koji su pili shake misleći da je niskokaloričan (140 kalorija) grelin nije tako brzo opadao. Grelinska reakcija bi, dakle, bila ista da se zaista radilo o shake s 620 ili 140 kalorija što sugerira da je stanje uma,  trenutni mentalni sklop ili ono u što se vjeruje a što je vezano za hranu izravno utječe na to hoćemo li se prejesti ili ne.