Kako pretilost utječe na mozak

Te promjene u mozgu mogu poticati prejedanje, što u konačnici dovodi do zatvorenog kruga skidanja kilograma i borbe s prekomjernom težinom.

Pretilost uzrokuje ovisnost o hrani

Višak kilograma može oslabiti senzibilnost mozga na užitak koji dobivamo od slatke i masne hrane, poradi čega jedemo više takve hrane nego inače. Sličan efekt može se vidjeti kod konzumenata droge, koji s vremenom zahtijevaju sve veće doze kako bi postigli željeni učinak.

U recentnoj studiji, istraživači su promatrali mozgove žena koje su konzumirale slatki mliječni napitak. Uočili su kako slatko piće aktivira područje u mozgu koje se zove strijatum. Pola godine kasnije, eksperiment je ponovljen, a neke žene u međuvremenu su dobile višak kilograma. Što je taj višak bio veći, manje je mozak odgovarao na piće u drugom eksperimentu.

Istraživanja na životinjama također su pokazala da su štakori koje se hranilo slatkom i masnom hranom pokazivali manju osjetljivost na neurotransmiter dopamin koji inducira užitak.

Pretilost povećava impulzivnost

Kod pretile djece, regija mozga zadužena za kontrolu impulzivnosti po imenu orbifrontalni korteks, bila je manja nego kod djece s normalnom težinom, navodi se u studiji koja je prošle godine predstavljena na skupu Američke akademije za psihijatriju djece i adolescenata. Što je manja ta regija bila, veće su bile šanse da će adolescenti hranu jesi impulzivno i nekontrolirano.

I dok studija nije dokazala uzročno-posljedičnu vezu, moguće je da upravo pretilost reducira veličinu ove regije mozga. Poznato je da pretilost mijenja imunološki sustav, pojačavajući upale u tijelu. Ove upale mogu utjecati na mozak, te dovesti do zatvorenog kruga gdje pretilost stvara upale, što oštećuje određene dijelove mozga, a ukonačnici dovodi do nekontrolirane konzumacije hrane i još veće pretilosti.

Pretilost povećava rizik od demencije

Višak sala povezan je sa smanjenjem ukupnog volumena mozga u srednjim godinama. Moguće je da višak sala potiče razne upale, što dovodi tijelo u stanje stresa, te utječe na mozak, navode istraživači. Studije sugeriraju da specifična stvar vezana za salo, tzv. organsko salo koje se nalazi između organa u trbušnoj šupljini, može igrati ulogu u redukciji veličine mozga. Organska mast oslobađa unikatan tip hormona, koji mogu utjecati na tijelo na drugačiji način nego hormoni koje oslobađa potkožno salo.

Prijašnje studije su pokazale da ljudi s manjim volumenom mozga imaju veći rizik od demencije, te postižu slabije rezultate na testovima kognitivnih sposobnosti.

Pretilost narušava mogućnost pamćenja

Pretilost može utjecati na memoriju, barem kod žena nakon menopauze. Studija objavljena prošle godine analizirala je rezultate testova memorije za 8745 žena u dobi 65 do 79. Istraživači su otkrili da je povećanje indeksa tjelesne mase od jednog boda, bilo povezano s gubitkom jednog boda na testu u kojem se moglo ostvariti ukupno 100 bodova. Hormoni koje oslobađaju masne naslage mogu utjecati na pamćenje. Ti hormoni mogu uzrokovati upale, koje ometaju kognitivne sposobnosti.