Hrana koju stručnjaci ne bi jeli

Koliko je (ili nije) zdravo konzumirati određene prehrambene namirnice, kako za nas tako i za okoliš, otvoreno je pitanje o kojem se već neko vrijeme vode žustre rasprave među konzumentima, ali i stručnjacima.

Časopis Prevention tom je pitanju prišao na prilično zanimljiv način upitavši prehrambene stručnjake 'koju hranu vi ne bi jeli'?

Odgovori su bili prilično zanimljivi, a iako namirnice s popisa koji je prema odgovorima sastavljen nisu nužno u potpunosti loše, možda bi o njima trebali razmisliti kada se idući put nađete pred odlukom što ćete jesti.

1. Konzervirane rajčice

Stručnjak: Fredrick vom Saal, liječnik, endokrinolog sa Sveučilišta Missouri koji proučava bisphenol-A

Problem: Konzerve su tretirane smolom koja sadrži bisphenol-A (BPA), sintetički estrogen koji je povezan s raznim zdravstvenim problemima, od onih u reproduktivnom sustavu do srčanih bolesti, dijabetesa i pretilosti. Problem nastaje zbog kiselosti (izražene karakteristike rajčica) koja uzrokuje otpuštanje BPA u hranu. Studije su pokazale da količina BPA prisutna u ljudskim tijelima prelazi razinu na kojoj je dokazano da uzrokuje smanjenu proizvodnju spermija.

"Iz jedne litre rajčica u konzervi u tijelo može ući oko 50 mikrograma BPA što je sasvim dovoljno da utječe na organizam, posebice mladi. Osobno ne prilazim konzerviranim rajčicama", kaže vom Saal.

Rješenje: Koristite rajčice iz staklenki ili one u tetrapacima.

2. Govedina s farmi na kojima je baza prehrane kukuruzna smjesa

Stručnjak: Joel Salatin, suvlasnik Polyface Farmsa i autor nekolicine knjiga o održivom stočarstvu

Problem: Goveda su evoluirala da jedu travu, ne žitarice. Današnji farmeri stoku (ne samo goveda) uobičavaju hraniti smjesom mljevenog kukuruza i soje što uzrokuje brži rast i debljanje, a time i spremnost za 'procesuiranje' goveda u 'finalni proizvod'. To nosi više novca farmerima i trgovcima, ali potrošačima daje proizvod s puno manje nutrijenata. Novije američke studije pokazale su da meso goveda hranjenih smjesama žitarica u usporedbi s onim goveda hranjenih travom, sadržava manje beta-karotena, vitamina E, omega-3 masnih kiselina, kalcija, magnezija, kalija i drugih za zdravlje važnih spojeva i elemenata.

"Trebali bi poštivati činjenicu da su goveda preživači koji se nisu razvili kako bi jeli kukuruz i koštano brašno", kaže Salatin.

Rješenje: Ako jedete govedinu, pokušajte naći onu koja potječe s farmi na kojima se za prehranu ne koriste smjese.

3. Kokice za mikrovalnu pećnicu

Stručnjak: Olga Naidenko, liječnica i članica Environmental Working Groupa

Problem: Perfluorooktanska kiselina (PFOA) koja se koristi za tretiranje vrećica u kojima su kokice svrstava se u spojeve za koje se sumnja da uzrokuju neplodnost što je pokazala nedavna studija provedena na UCLA-u. U testiranjima se ispostavilo da PFOA uzrokuje karcinom jetre, testisa i gušterače. Studije su dokazale da mikrovalovi uzrokuju isparavanje kemikalija koje na taj način ulaze u hranu.

"Kemikalije iz ove namirnice u tijelu ostaju godinama i samo se akumuliraju", kaže dr. Naidenko dodajući da se upravo zbog tog akumuliranja koncentracija u tijelu može podići na kritičnu. Najveći proizvođači PFOA, među kojima je i DuPont, obvezali su se da će tu kemikaliju izbaciti do 2015. godine no, do tada će milijuni ljudi konzumirati tu štetnu kemikaliju.

Rješenje: Radite kokice na 'staromodan' način. Ako vam manjka aroma koju nude kokice za mikrovalnu nadomjestite ju korištenjem začina.

4. Neorganski uzgojeni krumpir

Stručnjak: Jeffrey Moyer, predsjednik američkog National Organic Standards Boarda i član Rodale Institutea

Problem: Gomoljaste biljke apsorbiraju herbicide, pesticide i fungicide koji nakon tretiranja polja završavaju u tlu. Krumpir, jedna od omiljenih namirnica u Europi i SAD-u, tretira se sa sve tri skupine tih spojeva, a nakon što se iskopaju opet se tretiraju kemikalijama koje sprječavaju njihovo proklijavanje.

"Lako je zaključiti koji krumpiri nisu organski. Pokušajte ih natjerati da proklijaju. Ako ne uspijete vrlo je vjerojatno da je bio tretiran svim navedenim spojevima. Osobno sam razgovarao s brojnim uzgajivačima krumpira u SAD-u i mnogi od njih su mi otvoreno rekli da ne jedu krumpire koje proizvode nego one za svoje potrebe uzgajaju odvojeno", kaže Moyer.

Rješenje: Kupujte organski uzgojene krumpire. Pranjem i guljenjem ne možete otkloniti problem jer su štetni kemijski spojevi apsorbirani u tijelo biljke.

5. Losos iz ribogojilišta

Stručnjak: David Carpenter, liječnik i direktor Institute for Health and the Environmenta na Sveučilištu Albany te autor jedne od najpoznatijih studija o utjecaju zagađenja mora na ribe

Problem: Losos evolucijski nije prilagođen životu u velikim skupinama koje se u pretrpanim kavezima jedva kreću i uz to jedu soju i koštano brašno. Kao posljedica takvog načina života losos iz uzgoja sadrži znatno manje vitamina D i više štetnih spojeva među kojima su razni karcinogeni, pesticidi poput dioxina i DDT-a te drugi vrlo toksični spojevi. Problem je u tome što dio industrije tvrdi kako su pozitivni učinci omege-3 iz lososa dovoljni kako bi se 'zažmirilo' gledajući rizike. Problem je i u velikim količinama antibiotika u mesu ribe, koji u konačnici završavaju u ljudima znatno doprinoseći bržem razvoju otpornosti bakterija. Najkontaminiraniji losos, prema Carpenteru, stiže s farmi u sjevernoj Europi.

"Razina toksina u takvom lososu je tolika da ga možete jesti samo jednom u pet mjeseci bez da podižete rizik od razvoja karcinoma. Zaista je toliko nezdrav", kaže Carpenter.

Rješenje: Ne jedite losos iz uzgoja. Ako na pakiranju piše da je proizvod iz Atlantika znači da je uzgojen jer u Atlantiku više ne postoje ribari koji love losose.

6. Mlijeko proizvedeno uz korištenje umjetnih hormona

Stručnjak: Rick North, voditelj projekata u sklopu Campaign for Safe Food u sklopu skupine Oregon Physicians for Social Responsibility te bivši predsjednik oregonskog odjela American Cancer Societyja

Problem: Mljekari u želji za što većom proizvodnjom nerijetko svoja goveda tretiraju s rekombiniranim goveđim hormonom rasta (poznat kao rBGH ili rBST). Dokazano je da rBGH uzrokuje gnojne upale vimena što nerijetko rezultira konataminacijom mlijeka. Također uzrokuje povećanje razine hormona poznatog kao IGF-1 (insulin-like growth factor) u mlijeku. Sumnja se da visoke količine hormona IGF-1 kod ljudi uzrokuju rak dojke, prostate i debelog crijeva.

"Ranije je smatrano kako se rBGH i IGF-1 raspadaju u probavnom sustavu što je bio glavni argument za tvrdnje kako je bezopasan po zdravlje. No, utvrđeno je da caesin, dominantni fosforprotein u mlijeku, većinu količine ta dva spoja štiti od raspada. Ne postoji siguran dokaz da ti spojevi uzrokuju karcinome kod ljudi, ali ipak je zbog sumnji zabranjen u većini industrijskih zemalja", kaže North.

Rješenje: Pokušajte saznati postoji li u mlijeku koje kupujete rBGH. Problem s time je velik i gotovo ne postoji rješenje jer se porijeklo mlijeka ne može utvrditi prema natpisima na pakiranju.

7.  Konvencionalno uzgojene jabuke

Stručnjak: Mark Kastel, jedan od voditelja  Cornucopia Institutea, istraživačke grupe koja potiče uzgoj organske hrane

Problem: Kada bi jesensko voće održalo natjecanje za 'najtretiranije pesticima' jabuke bi bile sigurne pobjednice. Zbog selektivnog uzgoja jabuke vrlo sporo ili nikako ne razvijaju prirodnu otpornost na bolesti i parazite te se kao nadomjestak tome vrlo često špricaju različitim preparatima. Uzgajivači tvrde da količina spojeva koje koriste nije štetna za zdravlje no Kastel se povodi logikom da je za izbjegavanje unosa toksina u tijelo najbolje izbjegavati proizvode koji su toksinima najviše tretirani.

"Kod uzgajivača jabuka čest je povišen rizik od razvoja različitih karcinoma što sasvim dovoljno govori o sigurnosti spojeva kojima se masovno tretiraju njihovi proizvodi", kaže Kastel i dodaje kako sve više studija upućuje i na povezanost visoke razine pesticida u tijelu s razvojem Parkinsonove bolesti.

Rješenje: Pokušajte pronaći organski uzgojene jabuke, a ako si to ne možete priuštiti obavezno prije konzumiranja dobro operite i ogulite jabuke.