« Zdravlje
objavljeno prije 8 godina i 8 mjeseci
LJUDSKI MOZAK

Znate li kako funkcionira vaš um? Imamo test koji će vas razuvjeriti

Ljudi su skloni vjerovati u brojne mitove kada je naš mozak u pitanju, a čak 78% njih vjeruje da su odlični u zapažanju detalja. Provjerite jeste li vi jedan od 8% ljudi koji to doista i jesu

Fotografija vijesti
Više o

ljudski mozak

,

pamćenje

,

amnezija

,

ljudsko tijelo

Ljudski um već stoljećima intrigira kako znanstvenike, tako i nas obične ljude. Iako danas znamo mnogo o tome kako on funkcionira, čak ni najbolji stručnjaci za um ne usuđuju se prognozirati da je naše znanje išta više od vrha ledene sante.

Bilo kako bilo, zadnjih se desetljeća provode brojna zanimljiva istraživanja, čije rezultate onda mediji prenose i tumače sa različitim razinama točnosti, što dovodi do prave kakofonije informacija. Zbog te činjenice nimalo ne čudi da prosječan čovjek ima potpuno krive pretpostavke o karakteristikama našeg mozga.

 

Nedavno provedena studija u SAD-u pokazala je kako dvije trećine Amerikanaca misli da pamćenje funkcionira kao video kamera, precizno zabilježavajući događaje koje možemo kasnije „pregledavati" u glavi. Isto tako, pokazalo se kako se svjedoci nekih zločina u svega 30% slučajeva mogu relativno precizno sjetiti svega što se dogodilo.

Donosimo vam nekoliko najčešćih mitova.

1) Ljudi s amnezijom uglavnom se ne mogu sjetiti svojeg imena ili identiteta

Studija je pokazala kako se 83 posto ispitanika slaže sa ovom tvrdnjom, koja je pogrešna. Vjeruje se kako su upravo filmovi i serija u holivudskoj produkciji „krivi" za pogrešno prikazivanje amnezije i njenih učinaka na naše pamćenje, pa tako imamo filmove poput Bourneovog identiteta u kojemu glavni junak na početku filma ne zna ništa o sebi.

Ljudi od amnezije obole najčešće nakon nekakvog oštećenja na mozgu, ali u vrlo velikom broju slučajeva znaju tko su i sjećaju se svega što se dogodilo prije ozljede, ali nisu sposobni stvarati nova sjećanja.

2) Hipnoza je koristan način da se prisjetimo potisnutih detalja iz prošlosti

U ovu tvrdnju vjeruje 55 posto ispitanika, pogrešno misleći kako se hipnozom može zaći i u najcrnje kutke nečijeg uma u potrazi za odgovorima, istinom ili nečim desetim. I za ovo bi mogli okriviti pogrešno prikazivanje hipnoze u filmovima, gdje se ona najčešće koristi da se neki junak prisjeti bolnih memorija iz prošlosti.

Hipnozom se mogu prizvati sjećanja, tvrde znanstvenici Simons i Chabris, ali informacije iz takvih sjećanja nisu ništa preciznije od onih iz inicijalnih sjećanja. Isto tako, ljudi su pod hipnozom jako podložni sugestiji i skloni prisjećati se detalja kako bi zadovoljili osobu koja vodi hipnozu, bez obzira na to jesu li ti detalji točni ili ne.

3) Jednom kad stvorite neko sjećanje, ono se ne mijenja

48 posto ispitanika vjeruje kako se sjećanja, jednom stvorena, ne mogu promijeniti, što nije točno. Nekoliko je istraživanja pokazalo kako se sjećanja mijenjaju tijekom vremena, a potrebno je samo malo suptilne sugestije da se neke ljude uvjeri u „sjećanje" događaja koji se nikada nisu dogodili.

4) Svjedočanstvo pouzdanog svjedoka trebalo bi biti dovoljno da se osudi počinitelja zločina

Još je rimsko pravo poznavalo poslovicu „Testis unus, testis nullus", što bi se kod nas moglo prevesti kao „Samo jedan svjedok nije ništa bolji od toga da svjedoka uopće nema". Iako u ovaj mit vjeruje 39% ljudi, istraživanja su pokazala kako pouzdanost i točnost nisu povezani, pišu Simons i Chabris. Po samoj prirodi stvari, upravo je pravosudni sustav mjesto gdje ovaj mit može prouzročiti najviše štete.

„Naša se sjećanja mijenjaju i prilagođavaju bez da smo mi toga uopće svjesni" rekao je Simons.

„Sudovi se uvijek moraju više oslanjati na fizičke dokaze nego na svjedočanstva, budući da je sjećanje vrlo krhko i iznimno sklono utjecaju i sugestiji" zaključuje.

TESTIRAJTE SVOJ UM:

Kako bi testirali vlastiti mozak, pogledajte ovaj video i slijedite instrukcije. Ukoliko ne stojite najbolje s engleskim, poanta ovog testa jest pratiti igrače u bijelim majicama i pokušati izbrojiti koliko puta izmjene dodavanje loptom.

Nakon što pogledate video, čitajte dalje.

Prema gore spomenutoj studiji, čak 78 posto ljudi vjeruje kako su dobri u zapažanju neočekivanih događaja, čak i dok im je pozornost usmjerena na nešto drugo.

1999. godine provedeno je istraživanje koje se baš i ne slaže sa time, budući da 92% ljudi u ovom testu kojeg ste upravo odgledali ne uspije primijetiti gorilu koji ušeta u scenu.

Iako je u originalnom video (koji nažalost nije dostupan na YouTubeu) iz 1999. puno teže primijetiti gorilu, zanima nas kako ste prošli na testu i jeste li vi možda među ovih 8% ljudi. Svakako nam javite!

04.08.2011. 22:08:00
    
Razgovor RSS komentara novi komentar ↓
  1. avatar
    ljiljana
    05.08.2011. 00:41
    nije nego 16
  2. avatar
    marija
    05.08.2011. 03:02
    po mom zapazanju 14puta su razmenili loptu medju sobom (14 dodavanje je otislo ka devojci), a naravno da sam zapazila gorilu (tesko da se ne zicnes kada ti udje u etar dogadjaja). pozz
  3. avatar
    Scarlett
    05.08.2011. 08:48
    Na zalost mogla sam izbrojiti samo 12 lopti, iako mi je bilo jasno da mi je poneka "pobjegla" i naravno da sam vidjela gorilu.... ustvari ne mogu vjerovati da 92% ljudi ga nije vidjelo... ili mozda je to nova obmana ovoga testa... ha ha!
  4. avatar
    Roa
    05.08.2011. 20:32
    wtf?!? kome opće može promaknut gorila :D
    ja izbrojala 15
  5. avatar
    nora
    10.08.2011. 00:09
    nisam uočila gorilu, jer sam se u potpunosti skoncentrirala na osobe u bijelom...i prebrojala 15 dodavanja, naravno...
  6. avatar
    Vasilije
    07.06.2015. 01:16
    NE NISAM VIDIJO GORILU KOJA JE USLA U KADAR...Ali dok sam gledao primijetijo sam vise crnih igraca u jednom trenutku mada nisam obraca paznju...
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh