Zabrinjavajuće činjenice o sjedenju

Iako se svi međusobno savjetujemo i bodrimo u pokušajima da budemo što više aktivna bića, činjenica je da većina nas u prosjeku na radnom mjestu u jednom danu provede više sati sjedeći nego što čitav tjedna vježba. To što ćete prošetati do toaleta ili do restorana na gablec neće uspostaviti protutežu sjedećem načinu života i rada. U jednom istraživanju objavljenom u Američkom časopisu za epidemiologiju (American Journal of Epidemiology) pretjerano sjedenje povezuje se s povećanjem rizika od smrti, a pored toga je pokazalo i da je u tom kontekstu mala razlika u djelotvornosti toga što vježbate ili ne vježbate. Rezultati toga istraživanja su pokazali da su za osobe koje sjede dulje od šest sati za vrijeme istraživanja šanse da umru puno veće nego za one koji sjede manje od tri sata. Dobro, u Hrvatskoj je onih u čijem je opisu zanimanja sjedenje za računalom u biti jako malo, ali kako bismo svi mi danas voljeli biti menadžeri, rukovoditelji, gazde, šefovi, badže i tome slično (neki se već tako ponašaju iako to uopće nisu), drugim riječima, oni koji sjede i zarađuju, nije na odmet obratiti pozornost na ovo što slijedi:

Gledajući u zaslon raznih medija u prosjeku prosjedimo 8,5 sati na dan

Rezultat je to istraživanja koje je provelo Državno sveučilište Ball 2009. godine s ciljem otkrivanja koliko vremena ljudi troše ispred vizualnih medija dnevno, te ispred kojih točno medija. Na prvom mjestu je TV, zatim računala, mobiteli i tako dalje.

Aktivno radno vrijeme u prosjeku traje 7,5 sati na dan. Aktivno se krećemo puno manje

Američki zavod za radnu statistiku proveo je, također 2009. istraživanje koje je pokazalo da prosječan Zapadnjak dnevno aktivno radi oko 7,5 sati. Velik je broj i onih koji rade od kuće honorarno, a to samo doprinosi negativnim statistikama kad je u pitanju sjedeći način življenja.

Čisto za podsjećanje, pročitajte naše članke o sjedenju i tome kako ono djeluje na naše zdravlje i život pa će vam biti jasniji opseg čitavog problema. 

>> Sjedenje za računalom navečer znatno ometa san

>> Kako sjedenje ispred računala uništava vaše tijelo

S druge strane, samo 30 posto ljudi dnevno troši pola sata na kretanje ili vježbanje i to pet radnih dana, a čak 40 posto ljudi uopće ne vježba niti se aktivno kreće.

Kad se sve zbroji, svakog tjedna sjedimo najmanje 56 sati

U jednom izdanju ženskog časopisa Woman's Health iz 2009. pisalo se o anketi koju je proveo Institut za medicinu i javno zdravstvo iz SAD-a i koja je pokazala da prosječan stanovnik zapadnih zemalja 33 posto tjedna provede za stolicom ili na krevetu. Kad razmislimo o poslu kojeg radimo (dobro, neki zaista ne sjede dok rade), činjenici da se nakon posla vraćamo kući u uvaljujemo u kauč ispred TV-a ili visimo na internetu, to je otprilike točno i za Hrvatsku.

Sjedenje u zatvorenom prostiru povećava rizik od raka kože

Vjerovali ili ne, ali na to ukazuju rezultati istraživanja objavljenog u časopisu Medicinske hipoteze (Medical Hypotheses) - naime, UV zrake do kože u zatvorenom prostoru stižu kroz stakla prozora, a oni koji su dugo u zatvorenom imaju manjak vitamina D - to su dva ubitačna čimbenika. Bez vitamina D nema otpornosti na melanom, a ujedno je njegov nedostatak odgovoran i za pojavu i pogoršanje osteoporoze i kardiovaskularnih problema.

Zbog stalnog sjedenja naša tijela postaju šira

Sjedenje na poslu kod kuće, ljubav prema nezdravoj hrani... Vi riješite jednadžbu. Prema anketi portala Careerbuilder.com iz 2010. godine, čak 44 posto sudionika je izjavilo da se znatno udebljalo na poslu. Njih 59 posto je reklo da je za to krivo dugo sjedenje na radnom mjestu.

Većina stvari oko nas također je veća/šira

Klupe, stolice, fotelje, ulazi, prolazi... Sve zahvaljujući armiji sve 'većih' ljudi.

Naše majke su bile u krivu. Vrckava djeca u sjedalicama bila su pravu

Što se viče krećete u bilo kojem kontekstu na bilo kojem mjestu i na bilo koji način (na primjer, u stolici) to su manje šanse da ćete se udebljati, barem tako stoji u istraživanju klinike Mayo iz 2005. godine. U istraživanju se pokazalo da oni mršaviji sudionici u prosjeku sjede 150 minuta manje od pretilih sudionika jer se vrpolje, jer se više kreću, jer su nemirni u stolicama, jer su neprestano aktivni na bilo koji način, čak i na poslu.