Sjeverni magnetski pol juri na istok

Zemljin sjeverni magnetski pol 'juri' prema Rusiji brzinom od gotovo 65 kilometara godišnje, tvrdi nova studija uz objašnjenje kako se radi o posljedici magnetskih promjena u Zemljinoj jezgri.

Sama jezgra nalazi se preduboko kako bi se moglo direktno mjeriti njen magnetizam, ali znanstvenici podatke o njemu izračunavaju pomoću površinskog magnetizma kao i onoga u svemiru oko planeta, javlja National geographic.

Prema novim podacima, na jednoj lokaciji u površinskom sloju jezgre došlo je do naglih promjena u magnetskom polju, a vjeruje se kako su ih prouzročile promjene magnetizma dublje u jezgri. Upravo je to, smatraju znanstvenici, odgovorno za početak pomicanja pola, koji se nalazi kraj kanadskog otoka Ellesmere, prema istoku odnosno Rusiji.

Točan položaj sjevernog magnetskog pola znanstvenici su odredili 1831. godine. Od 1904. pol se počeo stabilno kretati prema sjeveroistoku brzinom od oko 15 kilometara na godinu. Situacija je ostala nepromijenjena do 1989. kada je pol ubrzao, a 2007. potvrđeno je kako mu je brzina kretanja prema Sibiru porasla na 55 do 60 kilometara na godinu.

Geolozi smatraju da Zemljino magnetsko polje postoji zbog toga što oko željezne jezgre planeta brzo kruže rastaljene stijene što je ekvivalentno velikom 'dinamu'. Kako se rastaljena jezgra konstantno kreće znanstvenici smatraju da promjene u njenom magnetskom polju mogu prouzrokovati i promjene lokacije površinskog magnetizma te tako utjecati na pomak polova.

Novi podaci govore u korist toj teoriji no znastvenici još ne mogu sa sigurnošću tvrditi koliko će se sjeverni magnetski pol pomaknuti te dodaju kako bi moglo do promjene u magnetizmu jezgre moglo doći na nekom drugom mjestu što bi pak kretanje pola moglo usmjeriti u sasvim drugom smjeru.