Prehrana širom svijeta postaje sve sličnija

Izvješće koje prvi put od 1960. u više od 150 država detaljno obrađuje ujednačavanje uzgoja poljoprivrednih kultura u svijetu zbog globalno sve sličnije prehrane pokazuje rastući trend uzgoja pšenice, riže, soje ili suncokreta na štetu tradicionalnih kultura.

Tako primjerice stanovnici pacifičkih otoka jedu sve manje kokosa kao izvora masti, a ljudi u jugoistočnoj Aziji sve manje kalorija dobivaju iz riže.

"Sve više ljudi unosi sve više kalorija, bjelančevina i masnoća i sve se više oslanjaju na mali broj kultura zajedno s mesom i mliječnim proizvodima", kaže voditelj istraživanja Colin Khoury iz Međunarodnog centra za tropske kulture u Kolumbiji.

Takva prehrana povezana je s rizicima za srčane bolesti, karcinome i šećernu bolest, navodi se u istraživanju.

Oslanjanje na sve manji broj kultura također povećava ranjivost poljoprivredne proizvodnje na štetočine i bolesti koje bi se zahvaljujući klimatskim promjenama mogle raširiti.

Sveukupno je prehrana u svijetu postala 36% jednoličnija na globalnoj razini u odnosu na stanje prije 50 godina, utvrdili su znanstvenici proučavajući faktore poput promjena u potrošnji više od 50 poljoprivrednih kultura kao izvora kalorija i bjelančevina.

Ujednačavanje prehrane na svjetskoj razini nastavlja se bez ikakvih naznaka usporavanja, prema istraživanju objavljenom u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.

Soja, suncokretovo ulje i palmino ulje postali su dio standardnog globalnog izvora hrane zajedno s kulturama poput pšenice, riže, kukuruza i krumpira, pokazuje istraživanje. Porast standarda u zemljama u razvoju znači i veću potrošnju mesa i zaslađenih napitaka koja su tipična za zapadni tip prehrane.

"Vidimo porast pretilosti i srčanih bolesti od Nigerije do Kine", kazao je Khoury. Dodaje da su unatoč tomu mnoge nacionalne kuhinje postale raznolikije.

"Sa sve manje raznolikom prehranom na globalnoj razini tijekom 50 godina, stanovništvo posebno u Africi i Aziji, zapravo je proširilo svoje jelovnike prelazeći na 'globalizirane' jelovnike".

Znanstvenici pozivaju na širenje spektra usjeva, uključujući kulture koje izlaze iz mode poput raži, jama ili manioke kako bi se pojačala sigurnost usjeva.

Oni su također pozvali na očuvanje genetske raznolikosti poljoprivrednih kultura.

"Genetska ujednačenost znači ranjivost na štetočine i bolesti", kaže Khoury podsjećajući da je primjerice velika krumpirova glad u Irskoj polovicom 19. stoljeća pokazala rizike oslanjanja na samo jednu kulturu.

John Kearney iz Dublinskog instituta za tehnologiju kaže kako se trendovi u prehrani moraju promijeniti uz veću svijest o zdravstvenim rizicima.

Stanovnici sjevernog dijela Europe prihvaćaju zdraviju mediteransku prehranu s više voća, povrća i manje mesa dok se mnogi u Južnoj Europi prebacuju na više mesa i manje maslinova ulja.