Pomladite se hranom

Zašto uopće starimo i tko je tome kriv? Kao što je svima vrlo dobro poznato, ne starimo svi na isti način. Tome nisu krivi samo geni, već i način na koji živimo, a moglo bi se reći da sve radimo kako bismo što brže ostarjeli. Pušimo, pijemo, nepravilno se hranimo, stalno smo u nekoj žurbi, premalo spavamo, a kretanje nam se svodi na izmjenu papučica gasa i kočnice. Sve to uzrokuje stres i naš organizam prerano stari.

Možemo li pravilnom prehranom utjecati na to i usporiti starenje? Možemo, iako pravilna prehrana nije dovoljna da bi učinak bio u potpunosti djelotvoran. Postoji legenda o dugovječnosti ljudi s Kavkaza koja se temelji na ispijanju zdravog napitka - kefira. A to znači da, ako se opametimo na vrijeme i počnemo konzumirati ‘anti-aging’ hranu, možemo doživjeti ‘stotu’.

Kako odrediti što je zdrava hrana?

Pravilno se hraniti znači unositi namirnice koje ne djeluju štetno na naš organizam, ali, naravno, i pripaziti na količinu unesene hrane.

Svi znamo da brza hrana nije zdrava. Zdravo je jesti povrće i voće. U izboru namirnica i načinu pripremanja treba se ugledati na ljude s Mediterana. U njihovu jelovniku ima puno ribe, povrća, grahorica, žitarica, tjestenine, kruha, voća, mesa peradi, nemasnog sira, jogurta, sirutke, voća, maslinova ulja i crvenog mesa, a suhomesnatih proizvoda i životinjskih masnoća, maslaca, vrhnja i punomasnih sireva u malim količinama.

Meso? Kuhano da, pečeno ne: što manje masti, to bolje. 
Ali povrće je najvažnije: tikvice, patlidžani, rajčice… trebali bi se na vašem stolu naći više puta tjedno, a zdravi su i poriluk, kupus te razno začinsko bilje. Posebno treba izdvojiti češnjak koji je još od davnina poznat po ljekovitim svojstvima, a pripisuju mu i antibiotsko i antikancerogeno djelovanje. Naravno, ne smijemo zaboraviti ni na mliječne proizvode jer sadrže važne bjelančevine te voće kao izvrstan izvor vitamina.

Ključ je u umjerenosti

Važno je dobro izabrati, ali hranu treba znati i konzumirati. Prejedanje nikako nije preporučljivo, posebno navečer. Jedite više manjih obroka dnevno.

Izdvojit ćemo neke namirnice i vitamine koji mogu utjecati na kvalitetu života

Riba - bogata je omega-3 masnim kiselinama te se zbog povoljnog aminokiselinskog sastava, lake probavljivosti i obilja minerala smatra čuvarom krvožilnog sustava;

Meso divljači - siromašno je mastima, bogatije vlaknima i željezom u odnosu na druge vrste mesa;

Ulja - imaju prednost nad mastima, posebno je dobro maslinovo ulje koje sadrži jednostruko nezasićenu oleinsku kiselinu, vitamine D, E i A te obilje flavonoida, ali i bučino ulje koje pomaže u prevenciji bolesti prostate;

Mlijeko i mliječni proizvodi - kozje, ovčje i kravlje mlijeko, posebno mladi meki sir, jogurt i kiselo mlijeko, smatraju se zaslužnima za kvalitetu kostiju, a održavaju i ravnotežu crijevne flore;

Mahune - niske su kalorijske vrijednosti, a pomažu i u očuvanju optimalne tjelesne mase; dobre su protiv dijabetesa i malignih bolesti;

Sjemenke i orašasti plodovi - izvor su alfa-linolenske kiseline koja smanjuje upale i snižava masnoće u krvi;

Integralne žitarice - u prednosti su nad rafiniranima, ali svakako treba naglasiti u današnje vrijeme dosta zaboravljenu heljdu i zob;

Jabuka - izvrstan je izvor vitamina, minerala, vlakana i voćnih kiselina, pospješuje probavu, osnažuje imunološki sustav te jača desni;

Voda i čaj - čistači su organizma kojima se redovito odstranjuju štetne tvari; najbolji su izbor kad je riječ o tekućini: osiguravaju opskrbu stanica, mijenu tvari te uklanjanje toksina; posebno treba istaknuti zeleni čaj jer je bogat vitaminima i mineralima;

Soja i proizvodi od soje - sadrže biljni estrogen koji ublažava posljedice starenja, a kožu čini glatkom i elastičnom;

Crveno grožđe i bobičasto crveno voće - izvrstan su energetski izvor;

Vitamin C - potražite ga u južnom voću, jabukama, crnom ribizu, krumpiru i crvenoj paprici;

Vitamin E - avokado, orasi i bademi bogati su njime;

Beta-karoten - ima ga u mrkvi, rajčici, zelenom kelju, špinatu, blitvi i marelicama;

Selen - naći ćete ga u pivskom kvascu, cjelovitim žitaricama, orasima i morskim plodovima.