Obilan doručak zdraviji je od obilne večere

Bez obzira na to želimo li smršaviti ili ostati zdravi, važno je ono što jedemo. Pravi nutrijenti neće samo utjecati na smanjenje obujma struka, nego će i pružiti energiju, poboljšati raspoloženje i otjerati bolesti. No, istraživači sa Sveučilišta u Tel Avivu otkrili su da nije bitno samo što jedemo, već i - kad jedemo.

„Na metabolizam utječe cirakadijalni ritam tijela - biološki proces kroz koji tijelo prolazi u razdoblju od 24 sata, pa tako vrijeme u koje jedemo ima velik utjecaj na način na koje tijelo obrađuje hranu", ističe prof. Daniela Jakubowicz s Medicinskog fakulteta Sackler (Sackler Faculty of Medicine) Sveučilišta u Tel Avivu i Odjela za dijabetes Medicinskog centra Wolfson (Wolfson Medical Center). U nedavnom istraživanju otkrila je da će oni kojima je doručak najveći obrok u danu lakše smršaviti i smanjiti obujam struka od onih kojima je najvažniji obrok večera.

A pogodnosti od obilnog doručka umjesto obilne večere sežu mnogo dalje od kilograma i centimetara. Kod sudionika istraživanja koji su obilno doručkovali, a doručak im je uključivao i slasticu, poput malo čokolade ili keksa, zamijećene su i niže razine inzulina, glukoze i triglicerida tijekom dana, što je utjecalo i na smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, visokog krvnog tlaka i povišenog kolesterola. Ovi rezultati, objavljeni u časopisu Obesity, pokazuju da pravilan odabir vremena za obrok može značajno doprinijeti smanjenju pretilosti i promicanju zdravijih životnih stilova.

Značajna razlika

Da bi odredili kako termin obroka utječe na gubitak tjelesne težine i zdravlje, prof. Jakubowicz i njeni suradnici proveli su istraživanje koje je uključivalo 93 pretile žene nasumično podijeljene u dvije skupine. Tijekom 12 tjedana ispitanice u objema skupinama pridržavale su se prehrane od ukupno 1.400 kalorija dnevno, s umjerenim unosom ugljikohidrata i masti. U prvoj su skupini ispitanice za doručak unosile 700, za ručak 500 i za večeru 200 kalorija, dok je u drugoj skupini doručak sadržavao 200, ručak 500 i večera 700 kalorija. Doručak i večera od 700 kalorija obuhvaćali su iste namirnice.

Na kraju istraživanja svaka je ispitanica u skupini s obilnim doručkom u prosjeku smršavila 8 kilograma i smanjila obujam struka za 7,5 centimetara, dok je u skupini s obilnom večerom svaka ispitanica u prosjeku smršavila 3 kilograma i smanjila obujam struka za 3,5 centimetra. Prof. Jakubowicz je otkrila da su ispitanice u prvoj skupini imale značajno nižu razinu ghrelina, hormona koji potiče apetit, što je ukazivalo na to da su bile sitije i imale manju želju za dodatnim zalogajima kasnije tijekom dana, od ispitanica u drugoj skupini.

U skupini koja je obilno doručkovala također je otkriveno značajnije smanjenje razine inzulina, glukoze i triglicerida od skupine koja je obilno večerala. Još je važnije što ispitanice u prvoj skupini nisu iskusile nagla povišenja razine glukoze u krvi, koja se obično pojavljuju nakon obroka i čak se smatraju štetnijima od neprestano visokih razina glukoze u krvi, jer uzrokuju povišeni krvni tlak i pojačani napor srca.

Kraj zalogajima u kasne sate

„Ova otkrića upućuju na to da bi ljudi trebali usvojiti dobro promišljen plan obroka koji bi, zajedno s pravilnom prehranom i tjelovježbom, pomogao u mršavljenju i poboljšanju zdravlja. Konzumiranje pravih namirnica u pogrešno vrijeme može ne samo usporiti proces mršavljenja, nego i biti štetno - u studiji smo otkrili da su ispitanice koje su obilno večerale povećale razinu triglicerida unatoč smanjenju tjelesne težine", istaknula je prof. Jakubowicz i naglasila kako bi bilo dobro riješiti se navike jedenja u kasnim satima.

„Nesvjesno jedenje za računalom ili ispred televizora, osobito kasno navečer, uvelike doprinosi epidemiji pretilosti, a osim toga i povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti", zaključuje prof. Jakubowicz.

Doručak s više kalorija

Američka udruga za dijabetes (American Diabetes Association) predlaže svima onima koji nisu ljubitelji namirnica koje su uobičajene za doručak da ujutro pojedu sendvič, juhu ili čak komad pizze. Neki od njihovih prijedloga za obilniji doručak uključuju frape od jogurta i voća, muffine s bobicama i voćem, pecivo sa smjesom od voća i svježim sirom, pečeni krumpir sa sirom ili sendvič sa šunkom i sirom.

Victoria Taylor s Britanske udruge za srce (British Heart Foundation) također naglašava da rezultati istraživača sa Sveučilišta u Tel Avivu pokazuju važnost termina obroka za zdravlje i ističe važnost doručka za smanjenje tjelesne težine. Ipak, napominje da je riječ o maloj kratkoročnoj studiji i da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdili dugoročni rezultati i učinci.

„Cjeloviti tost ili žitarice s nemasnim mlijekom pomoći će nam da se odupremo dodatnim zalogajima između obroka. Ako ste ljubitelj kuhane hrane, za doručak isprobajte poširana jaja umjesto pečenih, a meso ispecite na roštilju", dodaje Taylor.