Nema više automatskog propuštanja izbjeglica?

U prvom planu mini samita je operativni dio problema, naime da se preko Programa EU-a za zaštitu od katastrofa osiguraju zimski šatori, deke i sve ostale potrepštine za izbjeglice koje su zaglavile u zemljama Balkana. Europska komisija ne smatra da se EU nalazi pred totalnom krizom. Ali svi su shvatili da je izbjeglička problematika tema na kojoj će se Europa mjeriti. Prisutan je strah da bi na Balkanu uskoro moglo biti mrtvih izbjeglica. Njihova tamošnja situacija se ne može usporediti s grčkim otokom Lezbosom u srpnju, koji nije isto što i blatnjava polja Srbije krajem listopada, gdje niske noćne temperature i neprestana kiša mogu biti opasni po život.

Test za Junckera

Za predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera to je najveće iskušenje od kako je na ovoj dužnosti. Hoće li uspjeti izvršiti pritisak na šefove država i vlada tako da budu prisiljeni prijeći s riječi na djela? Na samitu prošlog tjedna se činilo da je raspoloženje bolje, ali nakon toga je svatko nastavio raditi što hoće, posebno neki čelnici iz istočne Europe.

Na samit u nedjelju pozvane su i sve zemlje koje pripadaju ili graniče s državama tzv. "Balkanske rute", od Grčke preko Bugarske, Rumunjske, Mađarske, Hrvatske do Slovenije plus zemlje koje nisu članice EU-a: Srbija i Makedonija. "Nitko nije isključen. Tko želi doći i doprinijeti rješenju je pozvan", rečeno je u EK.Oni moraju iznijeti sve što im je na duši i surađivati - to je možda najvažniji Junckerov zahtjev upućen sudionicima nedjeljne konferencije. Granice se ne mogu proizvoljno zatvarati i otvarati. Tko će mu u svemu tome najviše pomoći? Naravno, Angela Merkel. Nakon što su proteklih mjeseci komunicirali samo o najnužnijem, sada se kancelarkin autoritet pokazuje korisnim za predsjednika Europske komisije. Prošli tjedan Juncker je izrazito hvalio Angelu Merkel. U pregovorima s Turskom Komisija je zaista vrlo brzo reagirala i pod velikim pritiskom razradila prijedloge tako da su pregovori odmah mogli početi.

Demantirano je da je predsjedavajući Europskog vijeća Donald Tusk, zbog nezadovoljstva stalnim samitima o izbjegličkoj krizi, odbio sazvati samit. Priopćeno je da je za njega bilo komplicirano organizirati skup samo za dio članica EU-a. Europska komisija to može učiniti jer se radi o konkretnim mjerama, a ne o načelnim političkim odlukama.

Frustracija i ljutnja

Na susretu Europske pučke stranke u Madridu EU-ov povjerenik za izbjeglice Dimitris Avramopoulos je konačno iskalio svoj gnjev. "Angažirati vojsku protiv izbjeglica je potpuno pogrešan signal", ljutio se zbog nedavnih postupaka Slovenije. U međuvremenu je otputovao u Sloveniju izvidjeti kako izgleda situacija na licu mjesta. Komisija je utrostručila osoblje, proračun je potrošen, sada su potrebni obećani stručnjaci iz zemalja članica da dođu na granice i pokušaju ovladati situacijom.

Ponašanje nekih istočnoeuropskih zemalja izazvalo je frustraciju i bijes. Razočarenje zbog odbijanja prihvata azilanata je ogromno, moglo se čuti iz krugova sudionika konferencije europskih pučana. Neki jednostavno nisu željeli razgovarati jedni s drugima. Ali ako ih se sada nastavi napadati, situacija će se još više pogoršati. Najprije se mora vidjeti žele li neke od zemalja, koje ne mogu izaći na kraj s izbjegličkom krizom, dopustiti da im se pomogne. Prevladava osjećaj da oni moraju organizirati pomoć kako bi izbjeglice, pod koliko-toliko humanim uvjetima, prošle kroz Balkan.

Mnogi su na rubu živaca. Razlog tome je, po mišljenju Jana Techaua iz briselskog političkog instituta Carnegie Europe, što Europljani doživljavaju pravu oluju. "Kriza eura, kriza u Ukrajini, koja se širi na Siriju, i sada izbjeglička kriza se odnose na tri područja na kojima je EU najslabiji i najmanje jedinstven. Posebno kada se radi o nacionalnom identitetu i suverenitetu Europska unija dolazi na granice svojih mogućnosti."

Tri velike krize istovremeno. "Dosada oprobano sredstvo za rješavanje problema, kupovina kompromisa novcem, više ne funkcionira", kaže Techau. Mora se raditi i pod velikim vremenskim pritiskom, što briselski birokratski aparat stavlja pod veliki pritisak. "Zapravo je čudo da bilo što funkcionira", kaže ovaj politolog.

Još nema razloga za paniku

"To košta itekako mnogo snage, ali EU je u stanju savladati ovu situaciju", smatra Techau. No, privremeno će sve ostati u kriznom modusu, jer za masu ljudi u bijegu se mora naći mjesta. I uz sve razumijevanje za još uvijek siromašne zemlje istočne i jugoistočne Europe, kojima nedostaju tradicija prihvata i integracije migranata, mora se reći da se ne mogu ponašati tvrdoglavo i prkosno. EU im mora konkretno pomoći i to novcem. Potom EU mora razraditi zajedničku politiku prava na azil, s ujednačenim standardima i pravilima. Tek tada će kriza rezultirati političkim djelovanjem. No usuglašavanje stavova biće "izrazito teško". Techau smatra da implozija odnosno unutarnje urušavanje ipak ne prijeti Uniji: "EU je za sve previše važan, a većina zemalja je shvatila da se ne može dalje politikom "jedna protiv druge". "Na kraju će EU biti u stanju djelovati a zemlje članice će uvidjeti da moraju surađivati jedna s drugom." I to je upravo ono što predsjednik Europske komisije Juncker želi postići na briselskom samitu u nedjelju.