Trump predlaže nuklearne testove – što to znači

Prošlo je 33 godine otkako su Sjedinjene Američke Države posljednji put testirale nuklearno oružje uz nuklearnu eksploziju. No ove srijede, 29. listopada 2025., predsjednik Donald Trump, čini se, izdao je naredbu da se testiranja obnove „odmah".

Predsjednikova objava na njegovoj platformi Truth Social pozivala se na nuklearnu prijetnju Rusije i Kine. „Zbog programa testiranja drugih zemalja, naložio sam Ministarstvu rata da započne testiranje našeg nuklearnog oružja na ravnopravnom temelju", napisao je Trump. Ministarstvo rata koje je spomenuo zapravo je dosadašnje Ministarstvo obrane, kojem je nedavno vraćeno to staro ime.

Nekoliko dana ranije, Trump je osudio Rusiju zbog testiranja rakete na nuklearni pogon.

Ako se najava američkog predsjednika pretvori u stvarnost, to bi značilo ukidanje višedesetljetnog moratorija na nuklearna testiranja. Trumpova administracija već je tijekom njegova prvog mandata razmatrala sličnu ideju, ali je ona na kraju odbačena.

O kakvim testovima je riječ?

Stručnjaci za nuklearno oružje kažu da nije sasvim jasno što Trump točno podrazumijeva pod nuklearnim testiranjem. To bi mogli biti samo probni letovi, poput onih koje provodi Rusija - dakle ispitivanja projektila koji nose nuklearne bojeve glave ili oružja slične veličine, ali bez detonacije. Ili bi to mogao biti složen i opasan proces podzemne detonacije.

„Očekujem da će biti provedeni testovi leta američkih interkontinentalnih balističkih raketa, ali bih bio vrlo iznenađen kad bi Sjedinjene Države ponovno započele stvarna nuklearna eksplozivna testiranja", rekao je za DW dr. Alexander Bollfrass, voditelj odjela za strategiju, tehnologiju i kontrolu naoružanja u Međunarodnom institutu za strateške studije, analitičkom centru s uredima diljem svijeta.

Vitalij Fedčenko, viši istraživač u Stockholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira (SIPRI), također sumnja u takvu mogućnost, s obzirom na nedostatak konkretnih informacija. On ističe da bi smjer Trumpove naredbe mogao upućivati na manje ozbiljnu opciju.

„U američkoj administraciji za održavanje sposobnosti izvođenja nuklearnih testova zaduženo je Ministarstvo energetike, a ne Ministarstvo obrane", kaže Fedčenko. „Dakle, ako je on naložio Ministarstvu obrane da to učini, možda govori o nekoj vrsti raketnih testova ili sličnim stvarima. Ali ako govorimo o samom nuklearnom oružju, to je u nadležnosti Ministarstva energetike."

Gdje bi testovi bili održani?

Oba stručnjaka slažu se da bi, ako bi došlo do detonacije, ona bila izvedena u pustinji Nevade. Ondje su se i ranije provodila takva testiranja, prije nego što su većina nuklearnih država proglasila obustavu.

No Fedčenko za DW dodaje da, s obzirom na to da danas vjerojatno ima vrlo malo ljudi s neposrednim iskustvom u takvim testovima, kao i na složenost potrebne logistike, bilo kakva brza akcija na tom planu djeluje gotovo nemoguće.

„Ako govorimo o stvarnom datumu testiranja, to bi bilo tek za nekoliko godina - najmanje 18 mjeseci, čak i ako sve ide apsolutno po planu", rekao je. „Potrebno je pripremiti mjesto na kojem će se test obaviti. Ako je test podzemni, mora se iskopati okno ili nešto slično.

„Test se može obaviti pod zemljom, ali to je i dalje nuklearna eksplozija. A ako nešto pođe po zlu, može doći do ispuštanja ili curenja radioaktivnih materijala u atmosferu. Dakle, govorimo o mogućem radioaktivnom oblaku negdje u blizini Las Vegasa. Također bi došlo i do seizmičkih učinaka na visoke zgrade."

Uloga Rusije

Ruski testovi nuklearnih projektila našli su se početkom tjedna na naslovnicama kada je načelnik Glavnog stožera Ruske Federacije, Valerij Gerasimov, izvijestio predsjednika Vladimira Putina da je vojska „izvela višesatni let rakete na nuklearni pogon, koja je preletjela 14.000 kilometara - što nije njezin maksimum".

No Bollfrass sumnja da će to imati stvaran utjecaj na SAD.

„Ne mislim da Sjedinjene Države pokušavaju oponašati ono što Rusi rade. SAD već ima jasno definiran program modernizacije svog nuklearnog oružja. Mnoge od tih modernizacija potječu još iz kasnog razdoblja Hladnog rata, pa ima smisla osuvremeniti ih i uvesti nove sustave", rekao je.

„Ali ti ruski, takozvani egzotični ili novi sustavi uglavnom proizlaze iz straha da bi američka proturaketna obrana mogla onemogućiti prodor njihovog tradicionalnog nuklearnog oružja. Sjedinjene Države nemaju takav strah jer Rusija ne ulaže u proturaketnu obranu na isti način kao SAD."

Nova utrka u naoružavanju?

Iako Trumpove namjere, a kamoli konkretne akcije, još nisu jasne, već i sama ovakva izjava može imati odjeka.

Prema podacima SIPRI-ja, Sjedinjene Države, Rusija, Velika Britanija, Francuska, Kina, Indija, Pakistan, Sjeverna Koreja i Izrael smatraju se „nuklearno naoružanim državama".

Prema izvješću te organizacije objavljenom ranije ove godine, sve te zemlje provodile su „intenzivne programe modernizacije nuklearnog oružja tijekom 2024. godine, unapređujući postojeće sustave i dodajući nove verzije".

Kako je Trump nedavno istaknuo, SAD ima više nuklearnih bojevih glava od bilo koje druge zemlje, dok je Kina, kako kaže, „daleko treća" iza Rusije.

No azijska sila udvostručila je veličinu svojeg arsenala na procijenjenih 600 nuklearnih bojevih glava u 2025. - u odnosu na 300 u 2020., prema podacima washingtonskog analitičkog centra Centar za strateške i međunarodne studije. Procjenjuje se da bi taj broj do 2030. mogao porasti na više od tisuću.

„Osim Kine, ne vidimo masovno gomilanje nuklearnog oružja", kaže Bollfrass. „Sjedinjene Države duboko su zabrinute za budućnost. Ne samo da moraju prilagoditi svoj nuklearni arsenal i strategiju Rusiji, već se sada moraju suočiti s dvije sile. Postoji, dakle, potencijal za utrku u naoružanju."