« Život
objavljeno prije 8 godina i 3 mjeseca
RESET

Mozak mora brisati sjećanja da bi bio brži

S godinama zapravo ne slabi pamćenje nego naša sposobnost pronalaženja sjećanja i načina na koji smo ih pospremili

Nedostaje li vam ponekad neka važna informacija?
Nedostaje li vam ponekad neka važna informacija? (Arhiva)
Više o

pamćenje

,

mozak

,

NLP

,

neurolingvističko programiranje

,

bolje pamćenje

,

sjećanja

,

prisjećanje

,

metode pamćenja

Ljudsko je pamćenje složen proces, tvrde znanstvenici, a sastoji se od učenja, sjećanja i zaboravljanja. Pamćenje zapravo ima neograničeni kapacitet, no funkcionira na način da starije podatke gurne sa strane ako se ne koriste.

Na taj način s godinama zapravo ne slabi pamćenje nego naša sposobnost pronalaženja sjećanja i načina na koji smo ih pospremili, stoga ne bi bilo loše naučiti utjecati na njih kako bi ona bitna ostala uvijek dostupna. 

Upravo se time bavi tim psihologa na Sveučilištu California u Los Angelesu, a došli su do zaključka da mozak ima potpuno drugačiji sustav arhiviranja podataka od računalne memorije.

Uspomene se mogu mijenjati po želji, tvrde znanstvenici, a potrebno se usredotočiti na pozitivne kako bismo istisnuli nepoželjne i bolne. Promjena načina na koji pristupate sjećanjima može pomoći u reinterpretaciji povijesti i skidanju okova navika koje su proizašle iz loših sjećanja, a jedna od najučinkovitijih metoda je neurolingvističko programiranje (NLP).

Kako su bliski događaji u hijerarhiji pamćenja važniji od starijih, mozak eliminira stare informacije koje smatra nekorisnima i potiskuje ih duboko u sjećanje, tako da je ponekad potrebno doći do njih tek naprednim tehnikama poput NLP-a ili hipnoze.

Iz pamćenja ne nestaje ništa, pa je prilično važno periodično se prisjetiti nekih važnih događaja i informacija kako ne bi završile duboko zakopane i prekrivene prašinom, nego ostale dostupne u svakom trenutku.

12.11.2012. 08:49:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh