Koliko proizvođači hrane lažu na deklaracijama?

Obični bomboni (čitaj: stopostotni šećer) prodaju se kao zalihe vitamina, najnormalniji jogurt sadrži čudotvorne sastojke koji rješavaju sve želučane probleme i smanjuju obujam struka dok kažeš keks. A keksi su proizvedeni od dijetalnih žitarica pa se zato u njima može bezgranično uživati.

Proporcionalno s navodnom kvalitetom ovih proizvoda raste naravno i njihova cijena. Što znači desetak kuna više, ako pri tome čuvamo svoju liniju i zdravlje. No, većina je ipak uvidjela da se radi o lažnim ili jako nategnutim podacima, koji u minimalnom postotku imaju veze sa stvarnošću.

Što li se zapravo krije iza primamljivog pakiranja?

Stoga su se Njemačkoj su udruge za zaštitu potrošača odlučile stati na kraj „ovom prodavanju prazne slame". Tko se osjeća prevarenim neistinitim podatcima na pakiranjima može se odnedavno žaliti na internetskoj stranici „lebensmittelklarheit.de", koja komentira i informira građane o spornim proizvodima.

Svaka argumentirana žalba je uzeta u obzir te je posebno provjeravana. Za to je zadužena Savezna centrala za zaštitu potrošača (vzbv). „Ukoliko se kritika pokaže utemeljenom objavimo je na stanici. Proizvođač spornog proizvoda ima sedam dana da odgovori na pritužbu, što se poslije također pojavljuje na internetu", objasnila je Janina Löbel, koja nadgleda ovaj projekt.

Löbel je vrlo zadovoljna trenutnom situacijom koja je nadmašila sva očekivanja. 20 milijuna internet korisnika posjetilo je naime ovu stranicu u prva četiri dana njena postojanja, a redakcija je do sad primila 2.000 prijava koje se odnose na različite prehrambene namirnice.

Izgleda toliko ukusno, ali...

Veliki dio dosadašnjih komentara odnosio se na proizvode kod kojih detalji navedeni na omotu nisu odgovarali stvarnom stanju stvari. Löbel je dala slijedeći primjer: fotografija zamrznutog proizvoda prikazuje konkretan raskošni pileći obrok, dok se u stvari radi o prerađenim ostacima raznih pilećih i „ne-pilećih" komada mesa.

Potrošači se žale i zbog krivih informacija o zemlji podrijetla određenih proizvoda. „ Sir se predstavlja kao francuski ali je zapravo proizveden u Njemačkoj; na vrećici juhe stoji "bez dodatnih pojačivača okusa" no na popisu sastojaka čitamo da je u juhi sadržan ekstrakt kvasca", komentirala je Löbel.

Na policama supermarketa  česte su i teleće hrenovke koje su velikim dijelom napravljene od svinjskog mesa. Proizvođači ovdje pak ne krše zakon budući da hrenovke ipak sadrže mali postotak teletine, no za potrošače je ovakav način reklamiranja neprihvatljiv.

Löbel navodi da je dugoročni cilj ovog portala, koji je od države primio 775.000 eura, prikupiti valjane podatke o proizvodima, bolje informirati javnost te pridonijeti poboljšanju njemačkih zakona o prehrambenim namirnicama.

Proizvođači kao dežurni krivci

No proizvođači ne dijele mišljenje osnivača stranice „lebensmittelklarheit.de". Smatraju da je ova inicijativa potpuno nepotrebna. Na njihovoj strani je i  Ministarstvo za zaštitu proizvođača koje upozorava da se u ovom portalu radi o subjektivnim procjenama građana koja mogu ugroziti tržišnu egzistenciju proizvođača i trgovaca. Nadodali su da se Centrala za zaštitu potrošača sve više bavi ocjenjivanjem proizvoda umjesto informiranjem građana, te na taj način gubi na neutralnosti i objektivnosti.

Mnoge savezne udruge štite proizvođače te smatraju da su proizvodi koju su inače potpuno prihvatljivi na ovom portalu izloženi na stup srama.  Istaknuli su i da su se potrošači dovoljno potrudili približiti svojim kupcima putem  brojnih telefonskih linija, internet stranica i anketa.„lebensmittelklarheit.de" su stoga okarakterizirali kao pretjerano kritičan i agresivan potez.

„Naravno da se proizvođači bune jer im jedan ovakav portal definitivno ne ide u prilog", rekao je Steffen Küssner iz  Savezne centrale za zaštitu potrošača te nadodao da su neki proizvođači puno opuštenije prihvatili kritiku te stupili u kontakt s kupcima. Prijavljeno je  14 promijenjenih ambalaža, što je rezultat rada upravo „lebensmittelklarheit.de-a".