« Život
objavljeno prije 10 godina i 1 mjesec
MULTITASKING

Kako vam suvremena tehnologija prži mozak

Raditi previše stavri odjednom naporno je za mozak - napravite pauzu, prošećite i gledajte u prirodu kako biste ga odmorili

Multitasking
Multitasking (Deviantart)
Više o

multitasking

,

tehnologija

,

mozak

Obratite pozornost na to koliko kartica internetskog preglednika imate otvoreno na računalu u trenutku dok ovo čitate. Ili koliko pokrenutih programa imate dok surfate našim stranicama. Vrlo je vjerojatno da chatate, provjeravate poruke na mobitelu, možda čak slušate glazbu ili pogledavate na televizor. Multitasking je sve zastupljenija pojava, najviše zahvaljujući širokom spektru digitalnih izvora ometanja. Nažalost, naš mozak nije stvoren za takvu vrstu mučenja. Zbog toga što previše stvari radimo istovremeno i što nas previše toga ometa, dekoncentrira i odvlači pozornost, naša siva masa funkcionira slabije i manje produktivno.

Malo je onih koji bi se mogli usprotiviti tvrdnjama Clifforda Nassa sa Stanforda koji je jednom prigodom za LiveScience izjavio kako „u multitaskingu postoje samo nedostatci". Komplicirane zadatke poput čitanja i rasuđivanja omogućuje nam radna memorija mozga. Kratkotrajno pamćenje, pozornost i kognitivna kontrola preuzimaju stvar u svoje ruke u svakom trenutku dok zaprimamo i manipuliramo informacijama. Međutim, sve to ima svoja ograničenja, a o tome je sam Nass više rekao u svojoj knjizi Man Who Lied to His Laptop: What Machines Teach Us About Human Relationships.

Oni koji podliježu multitaskingu misle da to što slušaju glazbu dok pišu poruku suradniku uopće nije teško, ali njihov mozak u stvarnosti ne može podnijeti sličnu vrstu istovremenih procesa, tvrdi Nass. Dok pokušavamo obaviti jednu stvar, prelazimo na drugu, a mozak se na taj način stalno prebacuje s prve na drugu pa s druge na prvu stvar i nijednu ne obavi kako treba. Nadalje, za razliku od ostalih vještina, multitasking se s vremenom ne poboljšava. Opet se vraćamo na Nassa. on je s kolegama 2009. godine u časopisu Proceedings of he National Academy of Sciences predstavio rezultate istraživanja koje dokazuje da 'redoviti multitaskeri' više griješe od 'neredovitih multitaskera'.

U tom su istraživanju osobe koje stalno obavljaju više poslova odjednom bile loše u četiri sfere - izdvajanja nevažnih informacija, prizivanju informacija iz kratkoročnog i dugoročnog pamćenja, u slučajevima u kojima su za određeni zadatak morale biti skoncentrirane na informacije vezane za njega  to nisu uspijevale već su im pozornost odvlačile nepovezane informacije i na kraju svaki put bi bile zbunjene kad bi trebale prijeći s jednog zadatka na drugi. Drugim riječima, bile su loše u samom multitaskingu, objašnjava Nass. On međutim nije siguran je li multitasking kao takava odgovoran za zbunjenost mozga ili je pak sam multitasking posljedica naše urođene sposobnosti da se fokusiramo samo na jednu stvar pa smo zato loši u multitaskingu.

Problem je i taj što je multitasking neodoljiv. Joanne Cantor, autorica knjige Conquer CyberOverload: Get More Done, Boost Your Creativity and Reduce Stress i profesorica sa Sveučilišta u Wisconsinu, tvrdi da mozak stalno traži nešto novo, a računala i mobilne elektroničke naprave mu daju upravo to. Zato svaki put kad se nešto pojavi na ekranu računala, čujemo zvuk poruke, dobijemo email i slično ne možemo odoljeti a da ne vidimo o čemu je riječ. To je puno kognitivnog rada i vrlo umarajuće za mozak. Na taj način Internet i računala postaju prokletstvo iako su njihove prednosti neosporne. Cantor savjetuje da se s vremena navrijeme udaljite od računala i mobitela, koliko god to teško bilo. Prošećite da vam dođe svježe krvi u mozak i počastite se smirujućim pogledom na prirodu.

12.11.2010. 21:24:00
    
Razgovor RSS komentara novi komentar ↓
  1. avatar
    ZarađujemMasno
    14.11.2010. 15:19
    je naporno ali ujedno ga i uvježbaš pa bolje radi kasnije mozak je kao svaki mišić dakle treba mu više odmora nego rada da bi bezprijekorno se razvijao
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh