Koji je recept za sreću? Evo odgovora

No daleko da nas to čini sretnima. Ovo konstantno razmišljanje "što bi bilo kad bi bilo" čini nas jadnima, smatraju znanstvenici. Psiholozi sa Sveučilišta Harvard otkrili su kako smo najsretniji kada živimo u sadašnjem trenutku, te ne strepimo nad našom sudbinom. Navode kako se naši umovi, 46,9 posto vremena tijekog kojeg smo budni, bave takvim pitanjima, a to su zapravo trenuci koji nam ne donose zadovoljstvo.

Naš život najugodniji je kada smo kompletno fokusirani na ono što radimo - čak i više nego kad maštamo o ugodnim stvarima. To se najčešće događa prilikom seksa, vježbanja ili intenzivnog razgovora s prijateljima. Slušanje glazbe i sviranje također nas odmiče od neugodnih misli. S druge strane, um najviše razmišlja kada se odmaramo, radimo ili koristimo računalo, dok aktivnosti poput čitanja, kućanskih poslova i gledanje televizije imaju neutralan efekt.

Profesori Daniel Gilbert i Matthew Killingsworth tvrde kako je unikatna mogućnost čovjeka da razmišlja o prošlosti i budućnosti relativno dobra. "Ljudski um stalno nešto iščekuje, a takav um nije sretan. Mogućnost da se razmišlja o nečemu što se neće dogoditi jest kognitivno postignuće koje donosi emocionalno breme", navodi se u studiji.

Istraživanje, koje je koristilo tehniku "izdvajanja iskustva", čini se da stavlja pod znak pitanja Sokratovo uvjerenje kako "život koji se ne propituje nije vrijedan življenja." Dr. Killingsworth je izumio iPhone aplikaciju koja je nasumično ispitivala 2250 volontera iz cijelog svijeta, u različitim dnevnim intervalima, o njihovim nivoima sreće, o tome što su radili i o čemu su razmišljali. Svi sudionici, u dobi od 18 do 88 godina, trebali su izabrati jednu od 22 opće aktivnosti, te navesti koliko su zadovoljni što je obavljaju, te razmišljaju li o tome što rade ili nečemu drugome.

Istraživači su okrili da su više od polovice svojeg vremena volonteri mislima lutali i bili odsutni od trenutne aktivnosti. Sudionici istraživanja naveli su, kako u prosjeku 30 posto vremena tijekom dnevnih aktivnosti provedu razmišljajući o drugim stvarima - iznimka je jedino bio seks. "Ljudska bića unikatna su u svojoj mogućnosti da se fokusiraju na ono što nije sadašnjost - da uče iz prošlosti, planiraju budućnost pa čak i maštaju o stvarima koje se nikad neće dogoditi. Ipak, kad nam umovi tako odlutaju, ne činimo to na način da potenciramo sreću, već na način koji nije produktivan", zaključuje Killingsworth.