Kako od ljutnje napraviti pozitivan osjećaj

Ljutnja je jedna od najprimitivnijih emocija koje smo u stanju osjetiti, a njezin raspon kreće se od blage frustracije do potpunog bijesa. Ona je dio našeg instinkta za samoporeživljavanje od kad je ljudske vrste. S ljutnjom se teško nositi.

Kako bismo izvukli najbolje iz ovog stanja, odnosno ljutnju pretvorili u "gorivo" za nešto pozitivno, trebamo ju prvo razumjeti. 

Ljutnja može biti okidač za fizičku reakciju - borbu ili bijeg. Potiče lučenje hormona stresa - adrenalina i testosterona i priprema nas za borbu.

No, hoće li naša ljutnja završiti fizičkim obračunom ili mrmljanjem sebi u bradu, ovisi o drugom dijelu mozga - prefrontalnom korteksu, koji je odgovoran za donošenje odluka i zaključivanje.

Taj dio mozga stavlja naš bijes u kontekst, podsjeća nas da se moramo ponašati na društveno prihvatljiv način i drži naše primarne instinkte pod kontrolom pa najčešće, što je dobro, svladavamo svoj bijes i ne ulazimo u fizičke okršaje.

Ljutnja nas čini impulzivnijima, čini da podcjenjujemo rizike te povećava šanse da donosimo loše odluke. 

Ljutnja čini i da negativno gledamo na okolinu. Skloni smo osuđivanju drugih i unosimo nemir u zajednicu. 

Naša reakcija na osjećaj ljutnje ovisi o komunikaciji između nekoliko područja u mozgu. Kada se ta komunikacija naruši, dolazi do agresivnih ispada. Način na koji iskazujemo ljutnju utječe na naše mentalno zdravlje, kaže za The Guardian Luca Passamonti, neurolog i znanstvenik na Cambridgeu. 

Iako je kroz povijest smatrana negativnom emocijom, pokazalo se da ipak ima nekih pozitivnih strana.  Studija provedena 2010. u Nizozemskoj potvrdila je ono što svi znamo - ljutnja može biti jak motivator. Kada smo ljuti lakše se odlučujemo mijenjati stvari i reagirati, no to treba čini hladne glave. Pričekat da bijes prođe pa djelovati - ako i dalje smatramo da činimo dobru stvar. 

Puno kvalitetniji pokretač od ljutnje je oprost.