Dug život ne znači da je i dobar

Dug život san je većini ljudi, no sadašnja je situacija takva da to zapravo znači više vremena provedenog u bolesti, pokazuje analiza zdravstvenog stanja Europljana.

Naime, stanovištvo Europske unije živi dulje, ali ne nužno i zdravije, navodi se u izvješću što su ga u srijedu zajednički objavile Europska komisija i Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Udjel stanovništva starijeg od 65 godina u EU narastao je s 10 posto 1969. na 20 posto prošle godine, a predviđa se da će biti 30 posto 2060. godine.

Očekivani životni vijek premašuje 80 godina u 18 zemalja članica (u istočnoj Europi jedino u Sloveniji), ali to nije istodobno i znak boljeg zdravlja, jer oko 50 milijuna ljudi u Uniji pati od kroničnih bolesti.

Nešto više od pola milijuna ljudi godišnje umire u radnoj dobi od kroničnih bolesti, što EU košta oko 115 milijuna eura.

Socijalna pomoć povezana sa zdravstvenim pitanjima (krvožilne bolesti, respiratorni problemi, dijabetes, psihološki problemi) velik su teret - godišnje se 1,7 posto BDP-a EU izdvaja zbog nesposobnosti za rad ili bolovanja. To je više nego što iznose naknade za nezaposlene.

Europski povjerenik za zdravstvo Vytenis Andriukaitis kazao je da velik broj ljudi svake godine umire od bolesti koje se mogu spriječiti, poput onih izazvanih pušenjem i debljinom. U EU i dalje puši svaki peti stanovnik, a 16 posto je gojaznih, odnosno pet posto više nego početkom stoljeća.

Starenje stanovništva i sve veće stope kroničnih bolesti u kombinaciji s opterećenim državnim proračunima uvjetuju promjene u zdravstvenoj skrbi, objavila je Komisija, poput racionalizacije potrošnje lijekova. 

Proračunska izdvajanja za zdravstvo u EU prošle su godine iznosila 9,9 posto BDP-a, u usporedbi s 8,7 posto prije deset godina.