10 mitova o mozgu
Mozak je jedan od najfascinantnijih organa u ljudskom tijelu. To je naš središnji živčani sustav koji nam omugućuje da hodamo, razgovaramo, dišemo i razmišljamo...
Mozak je također nevjerojatno kompleksan, a sadrži otprilike 100 milijardi neurona. On je toliko složen organ da se njegovim proučavanjem bavi nekoliko znanstvenih disciplina poput neurologije, psihologije, psihijatrije itd. No nakon tisuću godina proučavanja, još uvijek postoje aspekti mozga koji su misterija, a mnoge od tih stvari pretvorile su se u misteriju.
10. Mozak je sive boje - živi mozak koji se nalazi u našoj lubanji nije samo sive boje, on je također bijel, crn i crven. Poznato je da se za mozak koristi termin ˝sive stanice˝. No on također sadrži i bijele stanice, a radi se o živčanim vlaknima koje spajaju sivu tvar. Crna komponenta se naziva ˝substantia nigra˝, a takve je boje zbog neuromelanina, specijalnog pigmenta koji daje boju koži i kosi. Tu je na kraju i crvena boja zbog mnogih krvnih žilica koje se nalaze u mozgu.
9. Slušanje Mozarta učinit će vas pametnijim - cijela ideja da klasična muzika može poboljšati inteligenciju postala je popularna pod terminom ˝˝Mozart efekt˝, kada su neke studije pokazale da Mozartova muzika poboljšava moždane sposobnosti. Kasnije je ipak dokazano da slušanje klasične glazbe ljude ne čini pametnijima, nego samo može ujecati na poboljšanje izvedbe određenih zadataka. Možda bi trebalo probati s Mozart kuglama?
8. Dobijete novi nabor na mozgu svaki put kada naučite nešto novo - naš mozak nije uvijek bio naboran. Fetus u razvoju ima vrlo glatku površinu mozga. Do vremena kada dosegne 40 tjedana, mozak je normalno naboran, ali naravno manje veličine. Stoga ne dobivamo nove nabore svaki put kada nešto naučimo. Nabore s kojima smo rođeni imamo do kraja života.
7. Možemo učiti kroz subliminalne poruke - cijela fama oko subliminalnih poruka nastala je još 1950. kada je izveden pokus na kino gledateljima kojima je sugerirano da kupuju colu i kokice. Ova vrsta oglašavanja zabranjena je 1974. međutim ni danas nije dokazano rade li takve poruke ili ne. Na suđenju 1990. heavy metal grupi Judas Priest zbog pjesme koja je navodno potaknula dvojicu tinejdžera da počine samoubojstvo, dokazano je kako sama pjesma uopće nije bila razlog. Unatoč tome ljudi i dalje vjeruju kako glazba i reklame sadrže skrivene poruke. Slušanje cd-a koji vam pomažu da se riješite ovisnosti o pušenju vjerojatno vam neće štetiti, ali vrlo je izgledno da vam neće ni mnogo pomoći.
6. Ljudski mozak najveći je mozak - premda se zanstvenici ne mogu složiti oko definicije što osobu čini inteligentnom, generalno se slažu da su ljudi najpametnija bića na Zemlji. U našem ˝veće je bolje˝ društvu, tako se smatra da ljudi imaju najveći mozak među svim životinjama. E, pa to nije točno. Prosječan ljudski mozak teži 1,36 kg. No, delfini, inače vrlo inteligentne životinje također imaju mozak koji toliko teži. Mozak kita pak teži skoro 8 kg.
5. Mozak ostane aktivan nakon što se odrubi glava - ovaj koncept pojavio se prvi put tijekom Francuske revolucije. Kada je 1793. žena po imenu Charlotte Corday osuđena na smrt zbog ubojstva novinara Jean-Paul Marata, nakon giljotine, krvnik je uzeo njezinu glavu i lagano je ošamario. Prema svjedocima, oči Corday pogledale su čovjeka, a njezino lice napravilo je izraz gnušanja. Nakon tog incidenta tražilo se da osobe trepnu nakon egzekucije, a navodno je treptanje trajalo do 30 sekundi. Ove priče stvorile su mit da je čovjek svjestan nakon što mu se odrubi glava, makar i na nekoliko sekundi. No moderna medicina otpisuje ovakva vjerovanja, navodeći kako se radi samo o refleksnim reakcijama mišića. Nakon što ga se odvoji od srca, mozak pada u komu i umire. Svijest se vjerojatno izgubi nakon 2 do 3 sekunde, zbog naglog gubitka opskrbe krvlju.
4. Oštećenje mozga je stalno - to nije uvijek slučaj. Postoji mnogo različitih oštećenja mozga, a kolika će biti šteta ovisi o ozbiljnosti ozljede. Nakon manjih ozljeda poput nagnječenja, mozak se može oporaviti iznimno brzo. Kod težih ozljeda to je gotovo nemoguće. No što je s onima između? Oštećeni neuroni u mozgu ne mogu se obnoviti, ali mogu sinapse ili veze među njima. Mozak tako stvara nove puteve među neuronima, pa tako imamo primjere ljudi koji su nakon neke teže ozljede ponovo naučili hodati ili govoriti. Jednostavno je drugi, zdravi dio mozga preuzeo odgovornost za ove aktivnosti.
3. Zlouporaba droga stvara rupe u mozgu - u stvarnosti, samo fizička trauma može izazvati tako nešto. Znanstvenici tvrde kako droge mogu izazvati kratkotrajne ili dugotrajne kemijske pormjene u mozgu, npr smanjiti nivo neurotransmitera, poput dopamina, što je razlog zašto ovisnici trebaju nove i veće količine droge kako bi dobili efekt. Promjena nivoa neurotransmitera može uzrokovati probleme u funkcioniranju mozga, no je li to nepovratno stanje ili ne ostaje još uvijek diskutabilno.
2. Alkohol ubija moždane stanice - upotreba alkohola obično ne rezultira smrću moždanih stanica, no može oštetiti krajeve neurona koji se zovu dendriti što uzrokuje probleme u komunikaciji među stanicama. Sama stanica nije oštećena, ali jest način na koji komunicira s drugima, no kako tvrde znanstvenici, takvo stanje uglavnom je izlječivo.
1. Koristimo samo 10 posto mozga - ovo je vjerojatno najpoznatiji mit o mozgu. No, skeneri su pokazali da bez obzira što radili, mozak uvijek ostaje aktivan. Neka područja su aktivnija od drugih, no ako nemamo neko oštećenje mozga, ne postoji dio koji apsolutno ne funkcionira. Nrp. ako sjedite na stolici i jedete sendvič, ne koristitie aktivno noge. No to ne znači da se u njima ne događa nikakva aktivnost, poput cirkulacije krvi. Stoga, nema skrivenog, ekstra potencijala, no još uvijek postoji toliko toga što o mozgu ne znamo.
Novi komentar