Zašto smo religiozni (ili nismo)
Do sada se smatralo da najveću ulogu u religioznosti igra obrazovanje, pošto je najveći udio agnostika među visoko obrazovanima, no pokazalo se da nije tako
Vjera u Boga, ma kako se on zvao, i dalje predstavlja kamen spoticanja u svijetu, a kad u cijelu priču uključimo i one koji u njega ne vjeruju, dobivamo prilično kompliciranu situaciju.
Stoga ne čudi interes znanstvenika, dobrim dijelom ateista i agnostika koji žele saznati razloge iz kojih ljudi vjeruju u Boga. Dugo je u opticaju bila općeprihvaćena teorija da vjera ima velike veze s obrazovanjem - najveći udio ateista upravo je među najobrazovanijim ljudima.
Takva je teorija i očekivana, jer se znanstvenici moraju u svom radu oslanjati na opipljive dokaze, koje ona koriste za logičko zaključivanje, a nadnaravna sila u cijeloj priči prilično kvari jednadžbe i formule.
No, kad je napokon krenula serija istraživanja, psiholozi su brzo navedenu teoriju odlučili pospremiti u ropotarnicu povijesti i na prvo mjesto postaviti - intuiciju i logiku.
U prvom dijelu istraživanja testovima je mjereno koliko se ispitanik u životu oslanja na promišljanje, a koliko na intuiciju, a rezultati su pokazali da intuitivniji češće vjeruju u Boga od onih koji promišljaju.
Obrazovanje igra određenu ulogu jer potiče logičko razmišljanje, no ipak nije ključna odrednica u religioznosti.
Vjerujete li vi u Boga?
Novi komentar