Trebamo li stvarno jesti tri puta dnevno?

Vjerojatno i sami jedete tri obroka dnevno jer je moderan život osmišljen oko ovog načina prehrane. Rečeno nam je da je doručak najvažniji obrok u danu, na poslu nam se daju pauze za ručak, a onda se naši društveni i obiteljski životi vrte oko večernjih obroka. No, je li ovo najzdraviji način prehrane?

Prije nego što razmotrimo koliko često trebamo jesti, znanstvenici nas pozivaju da razmotrimo kada ne bismo trebali.

Povremeni post, kojim se ograničava unos hrane na osmosatni prozor, postaje veliko područje istraživanja.

Davanje našim tijelima najmanje 12 sati dnevno bez hrane omogućuje našem probavnom sustavu da se odmori, kaže Emily Manoogian, klinička istraživačica s Instituta za biološke studije Salk u Kaliforniji i autorica rada iz 2019. pod naslovom "Kada jesti".

Rozalyn Anderson, izvanredna profesorica na Medicinskom fakultetu i javnom zdravlju Sveučilišta Wisconsin, proučavala je prednosti ograničenja kalorija, što je povezano s nižim razinama upala u tijelu.

"Svakodnevno razdoblje posta moglo bi pomoći pri iskorištavanju nekih od tih prednosti", kaže ona. "Post stavlja tijelo u stanje gdje je spremnije popraviti i nadzirati oštećenja i očistiti pogrešno raspoređene proteine." Pogrešno raspoređeni proteini su neispravne verzije običnih proteina i povezani su s brojnim bolestima.

Povremeni post više je u skladu s načinom na koji su naša tijela evoluirala, tvrdi Anderson. Kaže da tijelu daje oduška kako bi moglo pohraniti energiju i pokrenuti mehanizam za oslobađanje energije u tijelu.

Zar nas samo jedan obrok dnevno ne bi ostavio gladnima?

Neki stručnjaci tvrde da je najbolje jesti jedan obrok dnevno, uključujući i Davida Levitskog, profesora na Sveučilištu Cornell u New Yorku, koji i sam jede samo jedan obrok na dan.

"Postoji mnogo podataka koji pokazuju da, ako vam pokažem hranu ili slike hrane, vjerojatno ćete jesti, a što je hrana češće pred vama, to ćete više jesti taj dan", kaže on.

To je zato što smo, prije nego što smo imali hladnjake i supermarkete, jeli kad je hrana bila dostupna. Kroz povijest smo konzumirali jedan obrok dnevno, uključujući drevne Rimljane koji su jeli samo jedan obrok oko podneva. Podaci pokazuju da, ako ne doručkujete, taj ćete dan pojesti manje kalorija, kaže povjesničarka Seren Charrington-Hollins.

Ali Manoogan ne preporučuje pridržavanje dijete od jednog obroka dnevno, jer to može povećati razinu glukoze u našoj krvi kada ne jedemo. Visoka razina glukoze tijekom dugog vremenskog razdoblja faktor je rizika za razvoj dijabetesa tipa 2.

Smanjenje razine glukoze u krvi zahtijeva redovito jesti više od jednom dnevno, kaže Manoogan, jer to sprječava tijelo da misli da gladuje i oslobađa više glukoze kada na kraju jedete kao odgovor.

Umjesto toga, kaže, najbolje je držati se dijete od dva do tri obroka dnevno, s time da većinu kalorija potrošenimo ranije tijekom dana. To je zato što je jedenje kasno noću povezano s kardio-metaboličkim bolestima, uključujući dijabetes i srčane bolesti.

"Ako većinu hrane jedete ranije, vaše tijelo može koristiti energiju koju mu dajete tijekom dana, umjesto da ju pohranjuje u vašem organizmu", kaže Manoogan.

No, i prerano jedenje ujutro treba izbjegavati, kaže ona, jer vam to ne bi dalo dovoljno vremena za post. Također, prerano jedenje nakon buđenja djeluje protiv našeg cirkadijalnog ritma, poznatog kao naš tjelesni sat, za koji istraživači kažu da diktira kako tijelo različito obrađuje hranu tijekom dana.

Naša tijela oslobađaju melatonin preko noći kako bi nam pomogla spavati - ali melatonin također zaustavlja stvaranje inzulina, koji pohranjuje glukozu u tijelu. Budući da se melatonin oslobađa dok spavate, tijelo ga koristi kako bi osiguralo da ne unosimo previše glukoze dok spavamo i ne jedemo, kaže Manoogan.