'Tajna' povijest svinjske gripe

'Svinjska gripa' pojavila se prije šest mjeseci kao globalna zdravstvena prijetnja. Činilo se kao da je došla niotkuda, ali njeni izvori sežu u povijest više od jednog stoljeća.

1889.

Prije 1889. godine dominantni virus gripe koji je kružio među ljudima bio je iz 'porodice' H1. No te se godine pojavila nova sorta H2 koja se iz Rusije proširila svijetom, a od koje je umrlo više od milijun ljudi. Nakon toga H2 postaje dominantna sorta virusa od koje obolijevaju ljudi. Čini se da takve zamjene redovito prate velike pandemije gripe.

Ljudi rođeni prije 1889. koji su bili izloženi gripi tipa H1 posjedovali su određeni stupanj imuniteta na nju. To im je pružilo relativnu zaštitu tijekom smrtonosne epidemije H1N1 koja je 1918. poharala svijet. No, oni rođeni nakon 1889. nemaju nikakav imunitet prema H1.

1918.

Epidemija 'španjolske gripe' 1918. godine ubila je najmanje 50 milijuna ljudi u svijetu. Bila je uzrokovana tipom virusa H1N1 koji je iz 'ptičje gripe' direktno evoluirao u ljudsku.

Nakon blage epidemije tijekom ljeta epidemija je poprimila globalne razmjere - razboljela se oko trećine stanovništva. Ljudi rođeni prije 1889. tada su bili manje podložni zbog ranijeg doticaja s tipom H1N1.

Iako je većina slučajeva bila blaga kod mnogih oboljelih došlo je do relativno brze i jake infekcije dišnih putova što je bio najveći problem. Većina smrti bila je uzrokovana bakterijskim upalama pluća kojima je virus 'pripremio teren'.

Prema tim podacima vrlo je vjerojatno da bi moderni antibiotici bili prilično uspješni ukoliko bi došlo do reprize epidemije iz 1918.

Nakon 1919. godine sorta H1N1 nastavila je cirkulirati među svjetskom populacijom i izazivala povremene manje epidemije kod ljudi, ali i svinja.

1931.

Virus 'svinjske gripe' po prvi je put izoliran iz svinje u američkoj saveznoj državi Iowi.

1933.

U londonskom Mill Hillu izoliran je prvi ljudski virus gripe. Kada su liječnici tim virusom zarazili laboratorijskog tvora, razvila se bolest s potpuno identičnim simptomima koje je pokazivala svinja iz Iowe. No, tvorovi koji su bili zaraženi 'ljudskim' virusom nisu bili potpuno imuni na 'svinjski' virus što pokazuje kako su već tada virusi počeli odvojeni razvoj.

1957.

Tip H2N2 izazvao je 'azijsku' pandemiju gripe tijekom koje je od 1918. dominantni H1N1, potisnut i zamijenjen. Pandemija je bila relativno blaga, a tijekom nje u svijetu je smrtno stradalo između 1 i 1,5 milijuna ljudi.

Taj tip virusa nastao je 'rearanžiranjem' tijekom kojeg je ljudski tip H1N1 zamijenio dio genetskog koda s ptičjim tipom H2N2. Novi H i N proteini značili su da većina ljudi nije imala razvijena antitijela protiv takvog tipa virusa što je omogućilo nastanak pandemije. Međutim, dio 'ljudskog' porijekla tog tipa virusa znači i da on za ljude nije bio smrtonosan koliko onaj koji je uzrokovao pandemiju 1918., a koji je, uz male promjene, došao od ptica.

Ljudi načelno razvijaju najbolji imunitet na onaj tip virusa gripe s kojim prvi put dođu u dodir. Zbog toga ljudi rođeni prije 1957. imaju određenu dozu imuniteta na sortu H1N1 koja se pojavila 2009., dok oni rođeni nakon '57. nisu imuni na tu sortu.

1968.

Tip H3N2 izazvao je 'hongkonšku' pandemiju gripe koja je bila blaža od 'azijske' te je usmrtila od 0,75 do milijun ljudi.

Virus iz 1968. razlikovao se od H2N2 samo po proteinu H, a kako su mnogi ljudi još imali antitijela za nepromijenjeni protein N2, posljedice su bile mnogo blaže. No kako je H3N2 potpuno zamijenio H2N2 kod ljudi, nitko rođen nakon 1968. nije imun na H2.

1972.

Istraživači Graham Laver i Robert Webster otkrili su kako su glavni prirodni 'domaćini' virusa gripe, ptice močvarice. Ptice u sebi nose sorte virusa koje nisu viđene kod ljudi, ali koje se mogu kombinirati s ljudskim tipovima i izazvati novu pandemiju kod ljudi.

1976.

Virus H1N1 prešao je sa svinje na čovjeka, a prva žrtva bio je jedan američki vojnik. Zaraza se nije proširila izvan vojarne i nije prouzročila pandemiju.

Ipak, strah od ponavljanja 1918. rezultirao je žurnim cijepljenjem 48 milijuna ljudi protiv virusa 'svinjske gripe'. Cjepivo koje je tada korišteno dovodi se u vezu s pojavom neobično velikog broja slučajeva Guillain-Barré sindroma - pojavio se kod 532 ljudi od kojih je 25 umrlo.

1977.

Virus tipa H1N1 pojavio se u sjeveroistočnoj Kini i proširio među ljudima. Taj tip izaziva sezonsku gripu svake prijestupne godine. Nitko nije znao odakle se virus pojavio, ali znanstvenici su posumnjali na tip koji je '50ih kružio SSSR-om, a neki su tvrdili i kako se radilo o laboratorijskoj nezgodi u kojoj je virus dospjeo među populaciju.

Taj tip izazvao je blagu epidemiju i to kod ljudi koji su rođeni nakon 1957. kada je H1N1 soj nestao. No, pravo iznenađenje za epidemiologe bilo je to što ovaj put virus nije istisnuo prethodnika, virulentniji sezonski tip H3N2. Umjesto istiskivanja dva tipa su nastavila 'suživot'.

Međutim, antitijela koja su ljudi razvili protiv tog tipa H1N1 ne štite od tipa H1N1 iz 2009. Ipak, zaraza je potaknula još jednu obrambenu reakciju poznatu pod nazivom 'stanično-posredovani imunitet'. Radi se o reakciji u kojoj određen tip bijelih krvnih stanica napada i uništava zaražene tjelesne stanice. Testovi koji su provedeni na cjepivu protiv tipa H1N1 iz 2009. pokazuju da, za razliku od antitijela, 'stanično-posredovani imunitet' na sezonski tip H1N1 može zaštiti od tog pandemijskog tipa. To ne spriječava razvoj bolesti, ali ju čini puno manje opasnom.

1998.

Prethodnik tipa H1N1 iz 2009. pojavio se u SAD-u. To je bio hibrid ljudskog, ptičjeg i svinjskog soja i u roku od godinu dana postao je dominantni tip virusa kod svinja u cijelom SAD-u.

Farmeri su problem pokušali riješiti masovnim cijepljenjima, ali ona su prošla bez rezultata jer je virus prebrzo mutirao. Pandemijski tip 2009. je varijanta onog virusa koji se pojavio 1998. godine na američkim svinjskim farmama te ima iste karakteristike.

2004.-2006.

Virus tipa H5N1, koji je prvi put označen kao prijetnja u Hong Kongu 1997., proširio se iz Azije po cijelom svijetu, vjerojatno u pticama. Ta 'ptičja gripa' bila je zaista smrtonosna za ljude, ubijala je oko polovice zaraženih, ali do večike pandemije nije došlo jer taj virus ne može prijeći s čovjeka na čovjeka. Problem je nastao kada je u Indoneziji otkriveno da tip H5N1 postoji i u svinjama te da bi se mogao rekombinirati s ljudskim tipom koji također može zaraziti svinje.

Prijetnja koju je predstavila 'ptičja gripa' dovela je do prvih pravih pokušaja razvoja planova za slučajeve izbijanja pandemije. Vlade su počele stvarati zalihe antivirusnih lijekova, a veliki farmaceuti su ozbiljni prionuli proučavanju pandemijskih cjepiva. No, ti planovi su rađeni za slučaj vrlo smrtonosnog tipa H5N1 pa nisu najprikladniji odgovor za pandemiju 2009.

2007.-2008.

Strah od izbijanja pandemije potiče povećanje sredstava izdvojenih za istraživanje gripe. Europski znanstvenici počeli su organizirano pratiti gripu kod ptica, a njihovi vijetnamski kolege otkrili su da antitijela žrtava 'ptičje gripe' mogu biti iskorištena za liječenje novooboljelih (metoda koja se koristi u Hong Kongu 2009.). Uz to otkriveno je i kako je rizik od smrtnosti gripe povezan s genetikom.

Indonezija, u kojoj je zabilježen najveći broj slučajeva zaraze tipom H5N1, odbila je podijeliti uzorke virusa sa svijetom pravdajući se kako neće imati koristi od cjepiva koje se razvije u inozemstvu. Zbog toga znanstvenici nisu mogli pravodobno pratiti razvoj tog tipa virusa.

Brige oko H5N1 splasnule su kada je utvrđeno da ne može prijeći s čovjeka na čovjeka, no virolozi su i dalje upozoravali kako to nije jedini opasni tip virusa koji postoji jer tipovi H9, H7 i H2 i dalje predstavljaju prijetnju.

Ožujak, 2009.

Prvi slučajevi novog tipa 'svinjske gripe' zabilježeni su u Kaliforniji i Teksasu. Nakon genetskih testiranja pretpostavljeno je da među ljudima taj tip kruži od siječnja te godine.

Travanj, 2009.

27. travnja, nakon 900 prijavljenih sumnjivih slučajeva u Meksiku, Svjetska zdravstvena organizacija podiže razinu opasnosti od pandemije s 3 na 4 (od ukupno 6 stupnjeva). Odmah počinje intenzivan rad na utvrđivanju karakteristika virusa i razvoju cjepiva.

Američka vlada savjetuje otkazivanja putovanja u Meksiko usprkos stručnim procjenama kako to neće spriječiti širenje virusa.

Svibanj, 2009.

Iako se 'svinjska gripa' širila polako opravdala je pripreme za pandemiju. WHO je usprkos tome odgađao proglašavanje pandemije jer nije bilo nikakvih čvrstih dokaza o tome da se virus širi izvan dvaju Amerika u kojima je nastao.

Časopis New Scientist otkrio je da europski zdravstveni radnici ne testiraju ljude na gripu ukoliko nedavno nisu bili u Amerikama ili bili u kontaktu s nekime tko je jest. Rezultat toga je nemogućnost otkrivanja virusa i njegovog eventualnog širenja među pučanstvom što pandemiju čini 'nevidljivom'.

Dok razina brige raste otkriva se kako mnoge zemlje uopće nisu spremne za pandemijski scenarij te da dovoljne zalihe cjepiva protiv tipa H1N1 ne mogu biti proizvedene na vrijeme za očekivani 'drugi val'.

Lipanj, 2009.

Velika Britanija i još neke zemlje počinju provjeru pacijenata s gripom koji nisu bili u područjima izvorišta zaraze i ubrzo se otkrivaju slučajevi 'svinjske gripe'.

11. lipnja WHO službeno svrstava 'svinjsku gripu' u pandemijsku klasu. To je bio signal koji je među farmaceutskim kompanijama pokrenuo masovnu proizvodnju pandemijskih cjepiva (koja plaćaju vlade), umjesto konvencionalnih cjepiva (koja plaćaju zdravstvene službe).

Srpanj, 2009.

Protupandemijski planovi gube tlo pod nogama otkrićem 'svinjske gripe' koja je otporna na antivirusni lijek Tamiflu i podacima kako dovoljna količina pandemijskih cjepiva ne može biti proizvedena dovoljno brzo.

SAD se tada odlučuje vratiti formuli običnog cjepiva protiv gripe zbog čega cjepiva prema pravilima neće trebati proći dodatna testiranja. Time se postigla mogućnost autorizacije pandemijskih cjepiva prije rujna kada se očekivao drugi val zaraze. No, za taj tip cjepiva koristi se mnogo virusa što znači da je moguće proizvesti puno manje doza.

Istraživači su otkrili da virus 'svinjske gripe' prodire puno dublje u pluća od virusa sezonske gripe što možda objašnjava povremenu veću smrtnost. Većina slučajeva ipaj je bila blaga, a pokazalo se i da su mnoge žrtve imale drugih zdravstvenih problema (s time da se pod 'problem' podrazumijevaju stvari poput prekomjerne težine i trudnoće).

U južnoj hemisferi, gdje je bila zima, 'svinjska gripa' je zamijenila sezonsku. To ukazuje na vjerojatnost da će 'svinjska gripa', poput svojih pandemijskih prethodnika, zamijeniti dva dominantna ranija tipa koji se sada smatraju sezonskima. Znanstvenici ipak nisu sigurni da će se to dogoditi (vidi slučaj 1977.) pa ne isključuju niti povratak tipa H3N2 nakon dolaska jesenskoga vala zaraze.

Kolovoz, 2009.

Ankete pokazuju rasprostranjenu zabrinutost među zdravstvenim radnicima i epidemiolozima od kojih su mnogi pripremili obiteljske zalihe antivirusnih lijekova.

Rujan, 2009.

Četiri velike farmaceutske kompanije objavile su da njihova cjepiva protiv 'svinjske gripe' djeluju nakon samo jedne doze. To je, s obzirom na manjak cjepiva, bila dobra vijest, a vjerojatno je posljedica sličnosti virusa 'svinjske gripe' i sezonske gripe tipa H1N1 koji se pojavio 1977.

Dolaskom jeseni u sjevernu hemisferu znanstvenici su 'na iglama'. Posebno ih brine mogućnost hibridizacije 'svinjske' i 'ptičje' gripe spremne na prijenos na ljude i to s letalnim proteinom H5. No, do sada nije utvrđeno da je virus mutirao u tom smjeru, a većina zaraženih i dalje ima slabe simptome dok se ozbiljni javljaju u manje od 1 posto oboljelih.

Listopad, 2009.

U SAD-u i nekim zemljama EU počela su masovna cijepljenja. Mnogi zdravstveni radnici i liječnici nerado se podvrgavaju cijepljenju i cijepe svoje pacijente usprkos tomu što je cjepivo, prema službenim podacima, gotovo identično sezonskim cjepivima iz prijašnjih godina koja su, kako se pokazalo, prilično sigurna i djelotvorna.

Farmaceute i dalje muči spora proizvodnja cjepiva. Statistike pokazuju da trenutne mogućnosti obrane putem cjepiva nakon pojave drugog vala mogu rezultirati smanjenjem zaraženih za maksimalno 6 posto.

Pola godine nakon što je 'svinjska gripa' iskočila na svjetsku pozornicu, američki predsjednik Barack Obama proglasio je pandemiju 'izvanrednom situacijom'.

A drugi val tek dolazi...

Izvor: New Scientist