Što treba činiti kod kroničnog umora

Ljudi koji pate od sindroma kroničnog umora ili fibromijalgije ne mogu raditi više od tri-četiri sata dnevno, nemaju snage obavljati uobičajene kućanske poslove te osjećaju prodornu bol u raznim dijelovima tijela istodobno. Nakon fizičke aktivnosti moraju odmah prileći te im popuštaju koncentracija i pamćenje. Tipični simptomi su tjelesna slabost, bolovi, nizak tlak, nesanica i potištenost. Kod nekih pacijenata se javlja kronično povećana temperatura te trnci u udovima.

Donedavno je sindrom smatran umišljenom bolešću ali su detaljnija istraživanja pokazala  da se radi o pravoj bolesti, no uzrok još nije pronađen. Prema nekim teorijama uzroci su stres ili traumatična iskustva, a neki znanstvenici sumnjaju da je uzrok više patološki, povezan s Epstein-Barr virusom ili humani herpes virus 6.

Terapija uključuje lijekove protiv bolova, antidepresive, psihoterapiju i tjelovježbu. Antidepresivi dižu otpornost na stres, psihoterapija je važna zbog emocionalne podrške i hrabrenja, a lagana tjelovježba pomaže pacijentu da se vrati aktivnostima.

No, oboljeli si mogu sami pomoći pridržavajući se nekih pravila te izbjegavajući neke loše navike, piše Times of India.

Što ne treba činiti:

Pušenje

Cigarete mogu pogoršati stanje i pojačati stres. Za sve je kriv nikotin koji poremeti balans šećera u krvi što u krajnost dovodi do manjka energije. Nadalje, neki spojevi u dimu, poput acetona ili amonijaka, mogu pojačati simptome kroničnog umora.

Kofeinski napici

Iako je poznato da kofeinski napici djeluju kao stimulatori i održavaju vas budnim s druge strane tijelo stavljaju pod ogroman stres što u konačnici dovodi do iscrpljenosti.

Drijemanje

Jedan o glavnih simptoma kod ljudi koji pate od kroničnog umora je konstantan osjećaj pospanosti tokom dana ili nemogućnost spavanja po noći. Liječnici preporučaju da se izbjegava spavanje preko dana te da se osobe koje pate od kroničnog umora pokušaju svakoga jutra buditi u isto vrijeme.

Što treba činiti:

Zdrava prehrana

Ljudi koji pate od kroničnog umora se trebaju pridržavati zdrave prehrane koja sadrži svježe voće i povrće koje je bogato vlaknima. U prehranu moraju ukomponirati nezasićene masne kiseline, pogotovo omega-3 i omega-6, koje se nalaze u orašastim plodovima te ribama, poput lososa i sardina. Adekvatnim unosom proteina se održava krvni šećer u ravnoteži, a time se izbjegava nastajanje umora.

Postupna tjelovježba

Oboljeli trebaju postupno vježbati, u početku lagano, a kasnije kako kondicija raste sve zahtjevnije vježbe. Program mora biti prilagođen mogućnostima pacijenata. Vježbe trebaju sadržavati kondicijski trening, istezanje te jačanje tijela.

Tehnike za opuštanje

Mnogi stručnjaci smatraju da korištenje tehnika za opuštanje pomažu u borbi protiv umora te stresa koji je povezan sa sindromom kroničnog umora. Najbolje tehnike za opuštanje su duboko disanje, meditacija, joga te tehnike za opuštanje mišića.

Druženje

Osobe koje boluju od kroničnog umora nikako nasmiju dopustiti da bolest upravlja njihovim životima i da žive izoliranim životom nego bi se trebale okružiti s najbližim prijateljima te razgovorom i interakcijom skrenut misli s bolesti. Treba zapamtiti da ako ljudi pate od depresije da nije sramota potražiti pomoć.