Renault se bori za opstanak

Renault bi mogao nestati ako u kratkom roku ne dobije pomoć u rješavanju problema koje je izazvala koronakriza, rekao je francuski ministar financija, izražavajući nadu da će europski propisi o javnoj potrošnji biti suspendirani i u idućoj godini.

"Da, Renault bi mogao nestati", naglasio je ministar Bruno Le Maire u razgovoru za radio Europe 1. Francuska ima 15-postotni udio u Renaultu.

Ministar je istaknuo da Renaultova tvornica u Flinsu ne smije biti zatvorena i da kompanija mora zadržati što više radnih mjesta u Francuskoj, ali mora voditi računa i o tome da ostane konkurentna.

Predsjednik uprave Jean-Dominique Senard radi na novom strateškom planu i ima potporu francuske vlade, naveo je francuski ministar.

U razgovoru za pariški Le Figaro, objavljenom u četvrtak, Le Maire je rekao da još nije potpisao pet milijardi eura državnog zajma Renaultu koji bi kompaniji trebali pomoći da prebrodi pad povezan s pandemijom koronavirusa. Razgovori se nastavljaju, istaknuo je ministar.

„Renault se bori za opstanak. Još nisam odobrio zajam", rekao je Le Maire.

Izvori su u ponedjeljak za Reuters rekli da je Renault s bankama postigao dogovor o zajmu koji bi uskoro trebao biti predstavljen upravnom odboru a potom bi ga trebalo odobriti ministarstvo financija.

Vlada traži od proizvođača automobila da se u zamjenu za državnu pomoć obavežu na proizvodnju električnih vozila, pošten odnos prema podizvođačima i povratak proizvodnje vezane uz naprednu tehnologiju u Francusku.

Le Maire je podsjetio da je Francuska na najgoru depresiju od Drugog svjetskog rata odgovorila paketom pomoći i državnih jamstava vrijednih 450 milijardi eura, što odgovaa petini francuskog BDP-a.

Vlada predviđa da će se drugo gospodarstvo eurozone ove godine smanjiti najmanje osam posto. Proračunski deficit trebao bi poskočiti na devet posto.

Europska unija odobrila je svim zemljama članicama sve potrebne fiskalne mjere ublažavanja ekonomskih posljedica koronavirusa, suspendirajući propise koji uključuju limit proračunskog deficita i javnog duga od tri odnosno 60 posto iskazano udjelom u BDP-u.

Klauzula sporazuma iz Maastrichta ne definira vremenski okvir u kojem se propisi mogu suspendirati a francuski ministar nada se da će suspenzija biti produljena i na iduću godinu.

„Najgore bi bilo kada bismo paralelno oživljavanju ekonomskog stroja morali zauzdavati javnu potrošnju", rekao je.