Premijerom Medene zemlje u prepunom kinu Tuškanac otvoren 17. Human Rights Film Festival

Projekcijom nagrađivanog makedonskog dokumentarnog filma Medena zemlja sinoć je u do posljednjeg mjesta popunjenoj dvorani kina Tuškanac otvoren 17. Human Rights Film Festival.

Direktor i selektor festivala, Petar Milat, pozdravni govor je započeo naglasivši kako je zatvaranjem kina Europa HRFF preselio u manje kino Tuškanac, zbog čega se, premda je cjelokupan program besplatan, za udarne termine projekcija u 19 sati od sada trebaju podizati ulaznice.

Milat je istaknuo kako je za zatvaranje kina Europa i velikog broja drugih zagrebačkih kina, odgovorna gradska vlast: "Kada navečer prolazite pored kina Europa, jedina osoba koja tu nešto gleda jest čuvar koji promatra ekran svoga mobitela. Svi mi kojima je Europa bila dom moramo drugačije organizirati festivale, a cijela situacija nije katastrofalna samo za kina, distribuciju i filmsku proizvodnju, nego i za puno širi kontekst," istaknuo je Milat koji smatra da je od pitanja uplitanja politike u kulturu ostalo samo pitanje politike, a HRFF se kao aktivistički orijentiran festival može zapitati kako prostore poput kina Europa ili prošle godine izgubljenog Studentskog centra vratiti publici.

Makedonski kandidat za nagradu Oscar i dobitnik više od 20 međunarodnih nagrada, Medena zemlja Tamare Kotevske i Ljube Stefanova o vrsnoj i karizmatičnoj medarki Hatidže, zbog velikog će se interesa publike ponovo prikazati u ponedjeljak 2. prosinca u 17 sati u kinu Tuškanac, a film bi trebao početkom siječnja krenuti u redovnu kino distribuciju.

Human Rights Film Festival traje do nedjelje 8. prosinca, a paralelno s glavnim filmskim programom koji broji 25 naslova i prikazuje se u kinu Tuškanac, odvijat će se i govorni dio programa s tribinama, okruglim stolovima i tematski pripadajućim projekcijama u Dokukinu KIC. Govorni program započinje u ponedjeljak u 18 sati masterclassom nagrađivanog srpskog redatelja Ognjena Glavonića, a u 20 sati će se prikazati njegov eksperimentalno-dokumentarni triler Dubina dva o masovnoj grobnici u Batajnici nadomak Beograda po kojem je nastao njegov igrani film Teret, o čemu će biti govora na predavanju. Ostalih će se dana u Dokukinu KIC održati tribina o političkoj komunikaciji i manipulaciji biračima uz projekciju dokumentarnog filma Na rubu, panel diskusija o nasilju na porodu uz projekciju filma U boli ćeš rađati djecu, tribina o promjenama i izazovima u borbi protiv nasilja nad ženama i djevojčicama inspirirana akcijom Pravda za djevojčice te izbor egipatskih filmova (utorak, srijeda i četvrtak u 21 sat).

Prvi dio festivalskog tjedna obilježit će projekcije dokumentarnih filmova s kontroverznim i fascinantnim protagonistima: Stieg Larsson - Čovjek koji se igrao vatrom portretira autora milenijske književne trilogije s fokusom na njegovu borbu protiv ekstremista desnice i neonacista; Suđenje Ratku Mladiću daje ekskluzivan zakulisni pristup suđenju ratnom zločincu; Zaboravljeni slučaj Hammarskjöld uz pomoć višestruko isprepletenih teorija zavjere pokušava otkriti istinu o misterioznom padu zrakoplova i smrti generalnog sekretara Ujedinjenih naroda Daga Hammarskjölda 1961. godine. U utorak i srijedu s novim filmovima će se predstaviti autori mlađe generacije regionalnih filmaša: Ivan Salatić (Sinovi smo tvog stijenja), Ivan Marković (Centar, Od sutra počinjem da) i Mate Ugrin (Prazni sati) te cijenjena kineska dokumentarstica mlađe generacije Shengze Zhu s filmom Present.Perfect.

Hrvatsku premijeru imat će i novi film švedske dokumentaristice Anne Eborn Transnistrija, liričan portret svakodnevice adolescenata u Transnistriji, zemlji koja je proglasila nezavisnost od Moldavije nakon raspada Sovjetskog saveza, ali je do danas ostala nepriznata. Snimljen na 16-mm vrpci i u pratnji melankoličnih pop pjesama, film evocira američke dokumentarce o mladenačkoj kulturi iz 1970-ih i 1980-ih.

Drugi dio festivalskog tjedna, odnosno vikend, obilježit će projekcije nekih od najzapaženijih novih igranih i inovativnih filmova nagrađenih na cijenjenim međunarodnim festivalima: Bit će vatre festivalskog miljenika Ólivera Laxea empatičan je i meditativan portret majke i sina, života u izoliranim galicijskim predjelima te humana studija o društvenoj stigmi i emocionalnom teretu koji nose bivši osuđenici; Vitalina Varela - novi maestralni i višestruko nagrađivani film velikog Pedra Coste nastavlja dokufikcijsku priču o redateljevoj muzi Vitalini, sredovječnoj udovici sa Zelenortskih otoka koja dolazi u Portugal tri dana nakon muževa pogreba i upoznaje se s njegovim tridesetogodišnjim pečalbarskim životom o kojem nije ništa znala; Obojena ptica Václava Marhoula monumentalan je film snimljen po istoimenom kultnom romanu Jerzyja Kosińskog i donosi kontroverzan portret istočne Europe na izmaku Drugog svjetskog rata.

Prikazat će se i dva najistaknutija queer filma godine: Kraj Stoljeća Lucia Castra - neodoljiva romantična priča o ljubavnicima Javi i Ochou koje vrijeme i prostor iznova spaja i razdvaja te Portret djevojke koja izgara miljenice publike HRFF-a, redateljice Céline Sciamma koja je preko priče o zabranjenoj ljubavi između slikarice i njezinog modela ispisala povijest reprezentacije žena u slikarstvu i snimila jednu od najljepših i najstrastvenijih lezbijskih ljubavnih priča godine. U kategoriju "tihog festivalskog aduta" spada prvijenac belgijskog redatelja Basa Devosa, Ghost Tropic, elegantan i zaokružen minimalistički film na križanju socijalne drame i meditativne poeme o neobičnoj nokturalnoj šetnji skromne i samozatajne čistačice.

HRFF vikend obilježit će i dva filma dokumentarnih teškaša - Kordiljeri snova Patricia Guzmána bavi se kompleksnom političkom povijesti Čilea i posvećen je Kordiljerima, impozantnom planinskom lancu koji se prostire cijelom dužinom zemlje, i Heimat je prostor od vremena Thomasa Heisea - monumentalni povijesni esej koji kroz prizmu autorove kompleksne genealogije nudi uvid u stotinu godina njemačke povijesti te je snažna politička gesta protiv rata i zaborava.