« Život
objavljeno prije 13 godina i 5 mjeseci
KRISTALI LEDA

Postoji najmanje 80 vrsta snježnih pahuljica

Istraživači se desetljećima bave snježnim pahuljicama čija građa i tip ovisi o brojnim faktorima

Snježne pahuljice
Snježne pahuljice (Wikipedia)
Više o

snijeg

,

zanimljivi podaci

,

kristal

,

snježne pahuljice

Snježne pahulje poprimaju najrazličitije oblike, a njihova građa već desetljećima okupira znanstvenike. Svaka pahulja sastoji se od oko deset milijuna sitnih ledenih kristala koji najčešće imaju oblik šesterokutne prizme. Različiti tipovi nastaju zbog neravnomjernog razvoja pojedinih stranica prizme pri čemu ključnu ulogu imaju faktori poput temperature, vlage, vjetra kao i priroda električnog polja kroz koje pahulja prolazi na putu do tla.

Ledenim kristalima znanstvenici su se počeli baviti u 17. stoljeću. Nijemac Johannes Kepler je tako 1611. istraživao simetriju šesterokutne strukture i pokrenuo prvu studiju o snježnim pahuljicama. Francuz Rene Descartes je pak crtao shematske prikaze različitih oblika kristala.

Međutim, tek je izum mikroskopa nekoliko godina kasnije omogućio detaljniju analizu kristala. Englez Robert Hooke je tako prvi pomoću povećala otkrio kompleksnu strukturu pahulja, dok je sredinom 20. stoljeća Japanac Ukichiro Nakaya proveo prvo sistematično istraživanje. U svom laboratoriju je čak proizveo vlastite snježne pahulje.

Svaka je jedinstvena

Godine 1952. uvedeno je sedam službenih kategorija snježnih pahuljica koje je popisala Međunarodna komisija za snijeg i led. No, Nakaya je pahulje podijelio u više od 40 morfoloških oblika, a njegovi nasljednici su otkrili čak 80 različitih vrsta. Unatoč velikoj različitosti sve pahulje imaju šesterokutni oblik jer se molekule uvijek spajaju pod kutom od 120 stupnjeva.

Snijeg nije ledena voda, kao što mnogi vjeruju, nego pravilno "kristalizirana vlaga". Što je temperatura u oblacima niža od nula stupnjeva, to se više kapljica pretvara u ledene kristale. Smatra se da ne postoje dvije pahulje koje u potpunosti nalikuju jedna drugoj, te su upravo iz tog razloga različiti oblici kategorizirani u 80 spomenutih skupina. Smatra se da je podjednako "nemoguće" pronaći dvije identične pahuljice i dva identična lista koja su pala sa stabla u jesen.

Prosječna pahuljica ima promjer od pet milimetra i težinu od 0,004 grama. Najveća ikad viđena pahuljica imala je, prema Guinnessovoj knjizi rekorda, promjer od 38 centimetra.

Snježne pahuljice

27.12.2010. 11:20:00
    
Razgovor RSS komentara novi komentar ↓
  1. avatar
    donhuangenaro
    27.12.2010. 12:12
    sniježne pahuljice su dokaz da ništa u ovom univerzumu nije slučajno, jer da je to istina, pahuljice bi bile slučajne nakupine kristala bez ikakve simetrije :-P
  2. avatar
    donhuangenaro
    27.12.2010. 12:14
    znanstvenici su, naravno, toliko arogantni da nikad neće priznati neku višu silu pametniju od njih :-P
  3. avatar
    xena
    27.12.2010. 12:18
    fascinantno. nisam znala da je svaka različita. svijet je stvarno fascinantan.
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh