Održivost kao tajna turističkog uspjeha?

Kontrast ne može biti veći: ispred glavnog ulaza na Berlinski sajam susnježica, temperatura nešto iznad nule i demonstracije protiv zrakoplovnih kompanija koje profitiraju od protjerivanja odbijenih podnositelja azila.

Unutra sasvim drugačija slika: kuda god da se pogleda fotografije sunca, mora, sretnih i nasmijanih ljudi. Međunarodna turistička burza (ITB) oduvijek je bila mjesto gdje su Berlinčanke i Berlinci u ovo sumorno godišnje doba hrlili u masama kako bi se, planirajući i sakupljajući prospekte, veselili "najradosnijim tjednima u godini", kako reklamni paneli šarenih štandova tepaju godišnjem odmoru. Rođen 1966. usred Hladnog rata, ITB je godinama zatvorenom Berlinu bio i neka vrsta kontakta sa svijetom.

Nakon tri pandemijske godine ITB je izišao iz virtualnosti i ponovno se preselio u sajamske hale na zapadu Berlina. Doduše sajam je ove godine, na razočaranje stotine tisuća "običnih" građana, otvoren samo za stručnu publiku i skraćen na samo tri dana (7.-9.3.). No i bez široke publike na sajmu je vladala užurbana gužva: nakon tri sezone, predstavnici turističke branše su pohrlili nadoknaditi propuštene pandemijske godine.

Izostanak ruskih turista

Među zemljama koje su se predstavile u Berlinu su se našle i zemlje regije jugoistoka Europe. Naravno svaka na svoj način i shodno važnosti koju turizam zauzima u njihovom gospodarstvu.

Srbija je jedna od onih zemalja iz ovog dijela Europe koja preko turizma ne ostvaruje veliki udio u bruto nacionalnom dohotku (ispod pet posto) ali je ipak redovito prisutna na manifestacijama poput ove. Srbija je proteklih godina, kada su strani turisti u pitanju, profitirala prije svega od urbanog turizma a ove se godine, kako se moglo saznati na zajedničkom štandu Srbije, malo manje usredotočila na gradski a više na seoski, aktivni turizam koji se nalazi u strategijama turističkog razvoja i ostalih zemalja regije zapadnog Balkana.

No, kako za DW  kaže Jelena Popović iz Nacionalne turističke organizacije Srbije, srpski turizam se prošle godine zbog rata u Ukrajini suočio s velikim problemom  zbog izostanka najveće grupe turista, onih iz Rusije.

Okretanje zapadnom tržištu

Sa sličnim problemom se bori i susjedna Crna Gora koja kao i Hrvatska gotovo četvrtinu svog BND-a ostvaruje kroz turizam. "Prije rata su gosti iz Rusije i Ukrajine bili među prvih pet po broju dolazaka. Tako da smo mi mnogo izgubili. Međutim uspjeli smo to u 2022. nadoknaditi povećanjem broja turista iz zapadnih zemalja ali i Izraela ili nekih bivših sovjetskih republika poput Kazahstana", kaže u razgovoru za DW Ana Tripković Marković, direktorica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore. Cilj ove zemlje je da dugoročno turiste iz Rusije zamijene turistima iz zapadne Europe čemu bi trebalo doprinijeti i prisustvo na ITB-u.

I u Crnoj Gori je strategija slična: diverzifikacija ponude što znači manje turista na plaži, više u zaleđu a kao jedan od ciljeva Tripković Marković je navela i povećanje ponude u seoskom turizmu. Crna Gora je iskoristila i trend digitalnih nomada i na vrijeme čak primijenila svoje zakone kako bi dobro potkoženim gostima, koji ne ostaju samo tjedan dana, zakonski olakšala da u Crnoj Gori uspostave dugotrajniju bazu.

Zapadni Balkan ubuduće sa zajedničkim nastupom?

Održivi turizam u cilju očuvanja resursa bila je i tema okruglog stola koji je prvog dana sajma u utorak (7.3.) organizirala američka agencija za razvojnu pomoć Usaid za Bosnu i Hercegovinu. Tom prilikom su predstavnici turističkih zajednica Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije potpisali i marketinški plan o zajedničkom budućem nastupu na turističkim sajmovima posebice na udaljenim tržištima.

Vršiteljica dužnosti direktorice Nacionalne turističke organizacije Srbije Marija Labović je pozdravila potpisivanje ovog sporazuma koji će omogućiti prisutnost i na udaljenijim tržištima za što je navela i praktične prednosti. "Prije svega, zato što putnici koji dolaze izdaleka žele proputovati više od jedne zemlje. Drugo, mi smo kompatibilni s turističkim proizvodima koje imamo i jedinstveni na svoj način, ali ipak dovoljno slični", rekla je Labović.

Manje gostiju, kvalitetnija usluga

Od ostalih zemalja u regiji se, ne samo veličinom štanda, nekako izdvaja Hrvatska kojoj je Njemačka usprkos brojnim usponima i padovima bila i ostala najvažnije turističko tržište. Kao što se više puta moglo čuti, Hrvatska od ove godine donosi dva dodatne aduta: ulazak u Schengen i uvođenje eura. To će, kako je na uvodnoj konferenciji za novinare objasnila hrvatska ministrica kulture Nikolina Brnjac, mnoge iz zemalja koje nisu udaljene, prije svega Njemačke, potaknuti na spontana kraća putovanja.

I time ostvariti jedan od glavnih ciljeva nove turističke strategije Hrvatske koja pod kišobranom pojma održivost prije svega uključuje diverzifikaciju, i prostornu i vremensku. Drugim riječima, cilj nije više turista nego njihovo raspoređivanje po cijeloj godini a ne samo onih dva do tri ljetna mjeseca koliko, usprkos brojnim najavama i planovima, turistička sezona u Hrvatskoj još uvijek traje.

Povećanje broja letova i poboljšanje cestovne infrastrukture - održivi razvoj?

Na pitanje kako bi strategija koja kao jedan od glavnih ciljeva ima produženje turističke sezone trebala promijeniti mentalitet onih koji žive od turizma i koji su navikli na hrvatsku mini-sezonu, direktor Hrvatske turističke zajednice Kristijan Staničić odgovara primjedbom kako je potrebna "promjena pristupu". "Potrebna nam je promjena u promišljanju: i lokalno stanovništvo mora osjetiti korist od turizma, pogotovo u manjim sredinama i to ne u smislu apartmanizacije i povećanja kapaciteta nego oplemenjivanja onog što tamo već postoji", kaže Staničić.

Na pitanje novinara nije li možda malo kontradiktorno da hrvatska turistička strategija s jedne strane predviđa povećanje broja letova i poboljšanje cestovne infrastrukture a s druge strane smanjiti broj noćenja, na konferenciji za tisak se nije mogao čuti neki zadovoljavajući odgovor. Mnogima je bilo premalo riječi i o povezanosti Hrvatske održivim prijevoznim sredstvom željeznicom koja je trenutno sve samo ne zadovoljavajuća.