Mrzovoljni i svadljivi dulje žive

Znanstvenici vjeruju da osobe koje su svadljive i mrzovoljne dulje žive od ostalih ljudi. Razlog tome je što su sretniji i opušteniji ljudi skloniji riskiranju tijekom života što podrazumijeva i konzumiranje nezdrave hrane, alkohola i pušenje.

Rezultati su to 90-godišnje studije koji bacaju sjeme sumnje na tvrdnje da u sretan brak, aktivan društveni život, podizanje potomstva i posjedovanje kućnog ljubimca glavni čimbenici koji osiguravaju dulji život.

"Došli smo do novog zaključka o odnosu sreće i zdravlja", piše Daily Express citirajući istraživača Leslieja Martina: "Jedno od saznanja koje nas je najviše zapanjilo bilo je to da su sudionici koji su bili najveseliji i imali najviše smisla za humor kao djeca živjeli puno kraće od onih koji nisu baš veliki veseljaci."

>> Iskreno nasmiješeni ljudi žive sedam godina dulje

>> Muškarci u ozbiljnim vezama su zdraviji i dulje žive

U sklopu dugogodišnjeg istraživanja nazvanog Longevity Project ('Projekt Dugovječnost') analizirano je mnogo podataka o 1.500 djece  koja su na početku istraživanja 1921. godine imala po 10 godina. Istraživači sa Sveučilišta California su proteklih 20 godina detaljno pročešljavali rezultate tog velikog projekta. Djeca rođena prije 100-ak godina su davala podatke o svemu - počevši od toga imaju li kućnog ljubimca do stanja u obitelji i odnosu s prijateljima. Kao dodatak, istraživanje je obuhvatilo njihovu svakodnevicu i zdravstveno stanje iz narednih 90 godina.

Istina, mnogi oblici njihova ponašanja iz djetinjstva mogli su imati utjecaj na njihovu dugovječnost, tvrde istraživači, ali nekoliko uobičajenih teorija je ipak palo u vodu. Kao što smo već naveli, sretan brak, aktivan društveni život, podizanje potomstva i posjedovanje kućnog ljubimca nisu produljivali život isto kao ni veselost i bezbrižnost koji su povezani sa sklonošću prema riskantnom ponašanju.

>> Spavajte manje i živjet ćete dulje

Nadalje, ako se netko brinuo za njih u starijoj dobi, to im nije produljilo život, ali onaj tko brine o nekome češće živi dulje jer se kroz brigu podsjeća na sve zdravstvene i životne rizike i automatski počinje zdravije živjeti. Osim toga, oni koji odu u mirovinu kasnije isto dulje žive. "Prosto je iznenađujuće koliko se često neke pretpostavke pokažu netočnima", rekao je na kraju voditelj istraživanja profesor Howard Friedman.