Koliko i kakvo ulje vole Hrvati?
S obzirom na skok cijena upitali smo građane hoće li zbog toga smanjiti potrošnju ulja u svom kućanstvu
Ulje je jedna od najvažnijih osnovnih namirnica te je uvijek zanimljivo vidjeti kakvi su stavovi potrošača spram ove kategorije, a pogotovo danas kada je upravo ulje jedno od predvodnika po rastu cijena u sve skupljoj potrošačkoj košarici.
Kada kažemo da je ulje jedna od svakodnevnih i najvažnijih namirnica to se vrlo jasno potvrđuje nalazom istraživanja prema kojemu proizvode ove kategorije konzumiraju praktički svi građani, preciznije njih 99,4%.
Pritom gotovo dvije trećine (65,2%) konzumenata ulja koristi suncokretovo ulje, a nešto manje od trećine njih (30,3%), najčešće konzumira maslinovo ulje. Ostale vrste ulja značajno su manje zastupljene: bučino konzumira 3%, kokosovo 0,8%, a ulje od kikirikija 0,7% hrvatskih građana.
Kategorija se najčešće kupuje u modernim formatima trgovine - ukupno 78,5% konzumenata ulje kupuju u supermarketima i drugim formatima trgovine. Značajno je, ipak, da izravno od proizvođača ulje nabavlja čak 13,6% građana, daljnjih 5,3% radi vlastito ulje, a na tržnici kategoriju kupuje 2,6% građana.
S obzirom na spomenuti skok cijena upitali smo građane hoće li zbog toga smanjiti potrošnju ulja u svom kućanstvu. Više od polovice njih, 53,8%, izjavilo je da hoće, a 46,2% navodi kako ih to neće primorati na smanjenje potrošnje ove namirnice.
Zanimljivo je bilo doznati i kakvi su stavovi građana kada je riječ o potrošnji svinjske masti. Tako je čak 69% konzumenata ulja istaknulo da koriste svinjsku mast za kuhanje/pečenje u domaćinstvu, dok je preostalih 31% ne konzumira.
Istraživanje su tijekom lipnja 2022. godine proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.
U sklopu istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.
Razgovor RSS komentara novi komentar ↓
Novi komentar