Koji sir ne bi trebali jesti

Jedna od namirnica koja se najčešće povezuje s "utješnim" jelima svakako je sir, a njegova konzumacija može imati i fiziološki učinak na naše raspoloženje. Stručnjaci objašnjavaju da sir sadrži proteine i aminokiseline koje potiču lučenje hormona povezanih s osjećajem ugode, što objašnjava zašto ga mnogi smatraju hranom koja donosi sreću.

Međutim, kad je riječ o zdravlju srca, izbor vrste sira igra veliku ulogu. Kardiolog dr. Tariqshah Syed naglašava da je presudno obratiti pozornost na količinu i vrstu sira koji konzumiramo. "Konzumacija sira u umjerenim količinama obično ima mali učinak na LDL kolesterol, ali sirevi s visokim udjelom masnoće mogu ga znatno povisiti ako se jedu pretjerano", ističe za Parade.

Glavni razlog tome je sadržaj zasićenih masti, koje povećavaju rizik od srčanih bolesti, moždanog udara i povišenog krvnog tlaka.

Osim odabira sira, važno je i s čim ga kombiniramo

Najproblematičniji su sirevi bogati zasićenim mastima i natrijem. Dr. Syed objašnjava: "Prerađeni sirevi i tvrdi, punomasni sirevi poput cheddara i parmezana sadrže više zasićenih masti i soli, što može povisiti LDL kolesterol i krvni tlak."

Najgori primjer je mascarpone, koji u jednoj porciji ima čak 29 grama zasićenih masti i ukupno 44 grama masnoće. Za usporedbu, otprilike 56 grama cheddara sadrži 23 grama zasićenih masti i 364 miligrama natrija, što vrlo brzo može prijeći dnevne preporuke Američke udruge za srce.

Ipak, postoje i vrste sira koje se smatraju povoljnijima za zdravlje srca. Dr. Syed preporučuje niskomasne opcije poput mozzarelle, ricotte i svježeg sira. Primjerice, pola šalice ricotte ima deset grama zasićenih masti, dok ista količina svježeg sira sadrži samo tri grama.

Osim odabira sira, važno je i s čim ga kombiniramo - stručnjaci savjetuju da se jede uz voće ili cjelovite žitarice, što pomaže kontroli porcija i boljem prehrambenom balansu. Umjerena konzumacija i pažljiv odabir mogu omogućiti da sir ostane dio prehrane bez većeg rizika za srce.