Kada bi trebali jesti, a kada postiti?

U današnje doba lako dolazimo do obilja hrane, a periodi dužeg posta su rijetki, osim kada su u pitanju mršavljenje ili vjerske prakse. Uobičajeno je konzumirati četiri ili više obroka dnevno, pri čemu se veći dio kalorija često unosi u drugom dijelu dana. Također, često se prakticira i međuobročno grickanje.

No, naš cirkadijalni sat regulira mnoge aspekte naše fiziologije i ponašanja. Govori nam da danju budemo budni i aktivni, a noću da se odmaramo i spavamo. Može nam reći i kada je najbolje vrijeme za jelo.

Naše tijelo je biološki pripremljeno za hranu tijekom dana. Probava hrane, unos hranjivih tvari i metabolizam optimizirani su da se odvijaju kada bismo trebali biti aktivni i jesti.

Rad protiv ovog zadanog ritma, redovitim jedenjem kada trebamo spavati i postiti može ugroziti te procese i utjecati na naše zdravlje. Nepravilni obrasci prehrane, uključujući kasne noćne obroke, povezani su s debljanjem i većim rizikom od nekih bolesti.

Na primjer, radnici u smjenama i ljudi koji rade u večernjim, noćnim ili rotirajućim smjenama, imaju veći rizik od pretilosti, srčanih bolesti i dijabetesa, ali usvajanjem obrasca prehrane koji je usklađen s našim cirkadijalnim ritmom mogu se smanjiti ti rizici.

Može li pomoći privremeni post?

Današnje nutricionističke strategije sve više naglašavaju važnost ne samo sadržaja prehrane već i vremena kad se jede.

Postoji nekoliko varijanti povremenog posta, a jedna od njih je ograničavanje vremenskog okvira prehrane. To znači da kalorije unosimo unutar dosljednih intervala od 8 do 12 sati svakog dana, ili čak i kraćeg razdoblja.

Većina saznanja koja danas imamo o povremenom postu i prehrani s vremenskim ograničenjem potječe iz istraživanja na miševima, koja ukazuju na izvanredan gubitak težine i općenito poboljšano zdravlje povezano s ovakvim prehrambenim pristupima.

Ipak, neki aspekti mišje fiziologije mogu se razlikovati od ljudske. Miševi moraju češće jesti od ljudi, pa čak i kratki periodi posta značajno utječu na njihovu fiziologiju.

Na primjer, jedan dan posta kod miševa rezultira gubitkom težine od 10 posto, dok bi ljudi trebali postiti 14 dana kako bi postigli slične rezultate.

Iako su zdravstvene prednosti povremenog posta i prehrane s vremenskim ograničenjem primijećene i kod ljudi, dokazi o gubitku težine nisu tako jasni. Trenutni podaci upućuju na skroman, ili čak nepostojeći gubitak težine kod ljudi koji su se pridržavali ovih prehrambenih režima u usporedbi s dijetama koje se temelje na ograničenom unosu kalorija.

Slušajte svoj biološki sat

Jedna ideja je da rano konzumiranje hrane, u skladu s našim cirkadijalnim ritmom pomaže sinkronizirati naš cirkadijalni sat. Ovo vraća ritam našeg autonomnog živčanog sustava, koji regulira bitne funkcije, kako bi naša fizilogija bila ugođena.

Iako se još mnogo toga može naučiti iz istraživanja u ovom području, dokazi upućuju na to da za održavanje zdrave tjelesne težine i općeg blagostanja težite redovitim, hranjivim obrocima tijekom dana, izbjegavajući kasnovečernje jelo i česte grickalice, kaže ScienceAlert.