Je li veličina mozga važna za inteligenciju?

Insekti možda imaju malen mozak no to ih ne sprječava da rješavaju zamršene probleme. Prema sve više rastućem broju studija, neki insekti mogu čak brojati, kategorizirati objekte pa čak i prepoznavati ljudsko lice, a sve to uz pomoć mozga veličine vrha igle, piše portal Discovery News.

Usprkos brojnim pokušajima da se nađe povezanost veličine mozga s razinom inteligencije, znanstvenici sada pokušavaju dokazati da je kompleksnost veza između moždanih stanica ono što je zaista važno. Proučavanjem tih veza - što je puno zahtjevnije na tako malim organima - moglo bi pomoći znanstvenicima u otkrivanju načina na koje veći mozgovi, poput onih ljudskih, funkcioniraju.

Saznanja će vjerojatno biti moguće primijeniti i u tehnološkom smislu; na primjer kod memorije i procesora računala.

Lars Chittka, znanstvenik koji je uz svojeg kolegu Jeremyja Nivena odlučio ispitati što se točno zbiva u mozgovima insekata, kaže da ako insekti mogu raditi sve to što rade s tako malim mozgovima, valja postaviti pitanje zašto bi bilo tko uopće trebao veliki mozak. „Veći (mozak) nije nužno i bolji, a u nekim slučajevima može biti čak i suprotno."

Dosad se smatralo kako su skakavci, mravi, pčele i ostale bube samo mašine koje reagiraju na zbivanja na predviđen način.

Obzirom da je čovjek inteligentno biće s velikim mozgom, ljudi su kroz povijest zaključili da je veličina bitna, odnosno da je veći mozak ujedno i pametniji mozak. Ipak, znanstvenici do dan danas nisu uspjeli pronaći dokaze koji bi potkrijepili tu tvrdnju. Istina, veličina mozga igra određenu ulogu kad se radi o energiji. No, uzmemo li na primjer kitove koji imaju mozak i do 7 puta teži od našeg te koji sadrži oko 200 milijuna neurona nasuprot naših „bijednih" 85 milijuna, jasno je da veličina nije bitna kad se gleda IQ.

Umjesto povećanja razine inteligencije, veći mozak dobrodošao je kod ljudi i životinja s većim tijelom i s više mišića koje je puno teže koordinirati i njima upravljati. Chittka dodaje: „Isto vam je s računalima. Veličina igra ulogu u povećanju kapaciteta memorije, no to ne znači da isto vrijedi i za brzinu procesuiranja te korisnost." Istovremeno, valja napomenuti da za rad velikog mozga treba utrošiti i puno više energije.

A što je s insektima? Pa dosad se smatralo kako su skakavci, mravi, pčele i ostale bube samo mašine koje reagiraju na zbivanja na predviđen način. Ipak, danas se stvari gledaju malo drugačije. Insekti navodno mogu promijeniti i svoje ponašanje u skladu s okolnostima.

Mozak kita ima oko 200 milijuna neurona nasuprot čovjekovih 85 milijuna pa opet nije inteligentnije biće.

Pčele imaju mozak s manje od milijun neurona pa mogu razlikovati simetrične i asimetrične oblike. „Shvaćaju" koncept istog i različitog i također mogu naučiti da se zaustave pri letenju nakon pamćenja određenih znakova na zemlji umjesto nakon predefinirane udaljenosti do koje mogu letjeti. Isto tako, mogu ubosti, tražiti hranu, braniti košnicu i mlatiti krilima radi ventilacije što su smo neka od 50-ak ponašanja.

Mravi imaju vrlo složen društveni sustav. Poput još nekih insekata mogu se kretati vrlo organizirano u velikim brojevima i komunicirati te se snalaziti na brojne načine.

Znanstvenici su izračunali da je potrebno nekoliko stotina neurona da bi se moglo brojati. Nekoliko tisuća bi moglo podržati svjesnost. Ova saznanja planiraju se, između ostalog, iskoristiti u dizajniranju softvera koji bi bio sposoban prepoznavati lice iz različitih kutova, udaljenosti i u različitim emocionalnim stanjima. Pčele to mogu, računala još uvijek ne.