« Kazalište
objavljeno prije 12 godina i 1 mjesec
Intervju

‘Horvatinčić blefira s početkom radova i prodaje maglu’

Vili Matula govori o ulozi glumca u prenošenju glasa javnosti i podizanju građanske svijesti

Fotografija vijesti
Fotografija vijesti (Siniša Sunara)
Više o

Vili Matula

,

Kriznoi odbor za Cvjetni trg

,

Cvjetni trg

Glumac Vili Matula jedan je od vrlo aktivnih članova Kriznog odbora za Cvjetni trg. Tvrdi da poduzetnik Horvatinčić nije pobijedio, a postavljanje rampe za kamione u Preobraženskoj naziva ‘ljetnim blefom’. Matula najavljuje nove energične akcije građana u vezi sa Cvjetnim trgom. Iz njegovog glasa izbija odlučnost koja bi začudila one što na umjetnike gledaju kao na rezignirane, često naporne mlakonje uzbuđene jedino sobom i svojim djelom.

• Što je Krizni odbor za Cvjetni trg?

- Krizni odbor za Cvjetni trg osnovan je na inicijativu Prava na grad i Zelene akcije, sa ciljem širenja građanskog otpora nasilnoj i neodgovornoj politici Grada Zagreba i njegovog gradonačelnika. Povod je izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju rampe u pješačkoj zoni Varšavske ulice, koju je Grad Zagreb izdao samome sebi kako bi ponovno pogodovao investitoru. Investitor je, ohrabren,  odmah iskoristio lošu regulativu i podigao rampu za kamione. Odbor čine brojni urbanisti, politolozi, arhitekti, povjesničari umjetnosti, sociolozi, pravnici, aktivisti, umjetnici... ljudi koji su posljednje dvije godine uporno pružali otpor otimačini javnog prostora. To su ljudi koji Cvjetni trg prepoznaju kao stvarno mjesto građanskog otpora, ali i kao prvorazredno simboličko mjesto. Simboličko mjesto građanske solidarnosti sa svim zagrebačkim kvartovima koji više ne žele trpjeti samovolju vlasti, već se samoorganiziraju u pružanju otpora otimanju javnog prostora.

IDIOTIZAMDobro i kvalitetno suvremeno kazalište sigurno povoljno utječe na društvo, a sportističke predstave koje nam ova gradska vlast priređuje iz dana u dan moraju prestati. Sportizam je sport u službi gramzivog idiotizma.

• Zašto ste se vi priključili tom odboru?

- Priključio sam se kako bih nastavio aktivnosti koje su moje kolege započele  obranom Vidrićeve kuće, na inicijativu Urše Raukar. Sudjelovao sam s njima i u skupljanju potpisa za peticiju, kao i na bučnom prosvjedu u Varšavskoj. Taj prosvjed sam doživio kao najveću kolektivnu katarzu poslije prosvjeda 101 na Trgu. Nažalost, nisam bio u Zagrebu u vrijeme ‘Akcije grad’ u Badelu i Gorici na Kvatriću. Svi pričaju da je bilo divno, smisleno i dostojanstveno. Pogledajte kome je gradska vlast ustupila upotrebljive prostore i kako je sve ostalo planski prepustila propadanju. Gradonačelnik se zajedno sa svim ostalim kandidatima u prošloj kampanji obavezao riješiti probleme prostora suvremene nezavisne kulturne scene i potpisao tu svoju obavezu. Dakako da je i tu, kao i brojne druge obaveze u gradu, bahato prezreo.

• Je li Tomislav Horvatinčić pobijedio, s obzirom na to da je već počeo raskopavati u Preobraženskoj?

- Sada glumi pobjedu kao što je u proljeće glumio odustajanje od cijele rabote. U Preobraženskoj je napravio rampu za kamione i zalijepio natpis koji bi trebao značiti kako ima dozvolu. Dozvolu je nazvao ‘konačnom’, što je obično prodavanje magle. Radi se o nepravomoćnoj dozvoli za rušenje tiskare i ni o čemu drugom. Nijednu drugu dozvolu on nema. Potrebno mu je najmanje deset, što lokacijskih što građevinskih dozvola za tu gradnju. Sve je to samo još jedan blef na javnoj površini i u pješačkoj zoni. Prava opasnost te scenografije jest to što se iza nje, skriveno od očiju javnosti može inscenirati urušavanje ‘jadnih i trošnih kućica’.

“Građani nas neprekidno zovu i predlažu ideje za akcije. Jedni se pitaju zašto se odmah u ljeto nije burno i masovno reagiralo, kad je investitor počeo graditi rampu u Preobraženskoj. To je bilo nemoguće, ali i nepotrebno, iz dva razloga. Građani su bili uništeni paklenom ljetnom vrućinom ili su bili izvan grada, na što je investitor lukavo  računao. “

• Kako bi po vama trebalo urediti Cvjetni trg?

- Prije svega treba izbalansirati odnos javne i privatne koristi od investicije.
Investitor daje financijski kapital, a Grad investira najvrjedniji mogući kapital, lokaciju svih lokacija, Cvjetni trg. Uz zelenilo, tu obavezno treba osmisliti adekvatnu zamjenu za javni prostor iznimne težine kakav je bio legendarno kino Zagreb. To sigurno nije VIP dvorana u podzemlju shopping centra.
Tri sporne točke oko kojih sigurno nema popuštanja su sljedeće: pješačka zona u Varšavskoj, garaža, rušenje dviju kuća na Cvjetnom trgu.

• Što mislite o gradonačelnikovoj izjavi da suvremeni život u gradu zahtijeva takve promjene? Možete li komentirati njegovu poruku onima koji to ne mogu prihvatiti, da odu živjeti na selo?

- To je sirova i surova besmislica koja ne zavrjeđuje nikakav komentar. Što se tiče suvremenog života i promjena, suvremena promjena koju gradonačelnik itekako osjeća je ogromno nezadovoljstvo građana njegovom nasilnom i drskom nekompetentnošću da nas uistinu predstavlja. Te i takve izjave dio su sve češćih sramotnih ispada, koji samo svjedoče kako intuitivno osjeća političku lavinu koja će ga odnijeti. Slažemo se da suvremeni život u gradu zahtijeva promjene. Promjenu ovakve politike i ljudi koji ju predstavljaju.

• Sudjelovali ste u simboličnoj akciji postavljanja natpisa ‘Trg žrtava Milana Bandića’. Što najviše zamjerate zagrebačkom gradonačelniku?

- Prije svega, držim ga osobno odgovornim za kontinuirano nasilje koje se provodi nad javnim prostorom u gradu. A posebno je gadljivo njegovo cinično i bahato inzistiranje na rečenici ‘Neka institucije pravne države rade svoj posao’. Osobno je odgovoran za strahovladu i zakon šutnje koji su premrežili gradske institucije, pretvarajući ih u gangrenu korupcije i klijentelizma.

• Svojedobno je gradonačelnik Zagreba bio jedan glumac, Boris Buzančić. Smatrate li da glumci mogu biti dobri gradonačelnici i biste li se vi sami ikada kandidirali?

- Sigurno nam ne treba glumac za gradonačelnika. To, na žalost, imamo upravo sada. Ne pada mi na pamet, pored toliko istinski stručnih i kompetentnih ljudi, ikada se kandidirati. Zagrebu treba pošten, stručan i stvarno radin čovjek, a ne glumac koji mahnito juri po gradu i glumi veliki radni elan. Uloga glumca u politici i javnom životu je dvojaka. Prije svega dužan je svoj glas i izražajnost staviti u službu mase obespravljenih koji nemaju nikakav glas osim formalnog prava glasa jednom u četiri godine. Druga važna uloga glumca je razobličavati i ismijavati loše i opasne glume raznih nesposobnih i neodgovornih skorojevića koji nas tobože predstavljaju na pozicijama vlasti. Dužan je svojim umijećem podizati standarde javne izvedbe.

• Stječe se dojam da se šačica aktivista stalno žali, a da prava kritična masa zapravo ne postoji. Vlada li u hrvatskom društvu zbilja tolika neosviještenost?

- Stvar stoji upravo obratno. Šačica bezočnih ignoranata izbornim je inženjerinzima došla na prevažne društvene pozicije, i uz pomoć druge šačice neodgovornih ljudi u medijima, pokušava marginalizirati narastajuće nezadovoljstvo građana. Mediji su također krivi što se kritična masa mislećih ljudi i brojnih aktivista pokušava nazvati šačicom, 55.000 potpisnika peticije nije šačica, kao ni preko 5000 prosvjednika u Varšavskoj. Naravno da nećemo stati na ovome.

Piše: Razgovarao: Željko Špoljar
04.09.2008. 19:50:18
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh