« Život
objavljeno prije 10 godina i 1 mjesec
URBANIZACIJA I GENOM

Diktiraju li gradovi tijek evolucije ljudi?

Prema mišljenju stručnjaka sa Sveučilišta u Londonu, život u gradovima i urbanizacija općenito imali su velik utjecaj na ljudski genom

Catal Höyük - ostatci
Catal Höyük - ostatci (Wikipedia)
Više o

urbanizacija

,

evolucija

,

bolesti

,

gradovi

,

ljudi

Gradovi su utjecali na tijek i ishod evolucije ljudi, tvrde stručnjaci sa Sveučilišta u Londonu. Istraživanje, koje je objavljeno na internetskim stranicama časopisa Evolution, započelo je pitanjem na koji način gradovi (u kojima su ljudi znatno blizu jedni drugima) pomažu širenju bolesti. Stručnjaci su zaključili da su bolesti koje su se širile u njima građane učinile podložnijima oboljenjima. Međutim, upravo je to povećalo mogućnosti njihovom potomstvu da bude otpornije na bolesti. Evolucijski biolog Ian Barnes sa spomenutog sveučilišta je s kolegama istraživao genetsku varijantu SLC11A1 1729+55del4 koja je povezana s prirodnom otpornošću organizma na mikrobe koji borave u stanicama (na primjer, izazivači tuberkuloze i gube). Detaljno analizirajući uzorke 17 suvremenih populacija koji su naseljavali gradove od Catal Höyüka u Turskoj (prvi put naseljen oko 6,000 godina prije Krista) do Jube u Sudanu naseljenog u 20. stoljeću. Znanstvenici su otkrili poveznicu između pojavnosti ove genetske varijante i vremenskim rasponom naseljenosti urbanih sredina.

Pokazalo se da su ljudi koji žive u dulje naseljenim gradovima otporniji na spomenute bolesti i infekcije. Znanstvenici daju primjer: Ljudi koji žive u Susi u Iranu (naseljen 5,200 godina) gotovo sigurno imaju navedenu genetsku varijantu dok u Yakutsku u Sibiru (naseljen tek nekoliko stotina godina) oko 70 posto ljudi ima tu varijantu.

Barnes kaže da je sasvim jasno kako su gradovi i urbanizacija imali izravan utjecaj na ljudski genom. Međutim, istraživanje nije zaobišlo problem koji je tijekom povijesti bio prisutan gotovo na svim dijelovima svijeta, a to je činjenica da su se narodi redovito smjenjivali na istom teritoriju.

To bi pak moglo značiti da civilizacije koje je Barnes analizirao nisu prošle proces prirodnog odabira koji je trajao stoljećima ili milenijima a što su znanstvenici pretpostavili na početku istraživanja (moralo je doći do prirodnog odabira u civilizacijama kako bi se prenijela genetska varijanta otporna na opasne mikrobe).

Nadalje, postoji mogućnost da tuberkuloza i nije predstavljala opću opasnost za populaciju što sugerira da nije postojao određeni pritisak tijekom prirodnog odabira da se uopće izrodi genetska varijanta. Barnes pak tvrdi da to ne osporava rezultate istraživanja već samo umanjuje šansu da se nađe povezanost između genetske varijante i bolesti. A on kaže da su tu povezanost ipak pronašli. Barnes priznaje da su njegovi istraživači imali problema s točnim određivanjem datuma urbanizacije određenih područja i njihova općeg naseljavanja. Približne datume Barnes je dobio iz nebrojenih arheoloških i povijesnih zapisa. „Shvaćamo da oni nikad nisu potpuno precizni, ali ti su datumi najbolja procjena koju smo mogli dobiti. Opet, to ne poništava naša otkrića i zaista bismo voljeli otvoriti raspravu s arheolozima i povjesničarima o tome kako nastaviti s ovim radom", rekao je na kraju Barnes.

27.09.2010. 19:31:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh