Boja kose otkriva zdravstvene probleme

Znanstvenici s Harvarda su nakon opsežnog istraživanja zaključili da se slabe točke zdravlja osobe mogu otkriti i pomoću boje kose, jer geni koji sudjeluju u stvaranju pigmenta u kosi ujedno reguliraju razne druge procese u tijelu, utječući pritom i na rizik od razvoja nekih bolesti. 

Primjerice, oni koji prerano osijede trebali bi otići na pregled štitnjače, a druga je mogućnost velik nedostatak vitamina B12. Vitamina B12 ima u izbilju u hrani bogatoj mikroorganizmima kako što je fermentirano mlijeko, sirevi i riba.

Crvenokosi imaju čak 50 posto veći rizik za obolijevanje od Parkinsonove bolesti i zabrinuti su češće od ostatka svijeta jer geni koji kontroliraju melanin utječu i na upravljanje stresom. Uz to, otporniji su na lokalnu anesteziju, naročito kod zubara, koji dobro znaju da crvenokosima treba i 20 posto više anestetika. Rizik od Parkinsona mogu dobrano smanjiti uzimanjem 400 mg folne kiseline dnevno.

Osobe koje imaju crveni pigment češće su zabrinute u odnosu na ostale, jer isti geni koji kontrolišu melanin utiču i na to kako tijelo upravlja stresom. Takođe, otporniji su na lokalnu anesteziju, pogotovo onu koja se koristi u stomatologiji, pa se dešava da im je potrebna i do 20 odsto veća doza.

Smeđokosi su osjetljiviji na nikotin jer melanin koji daje smeđu boju kose usporava rad jetre, otežavajući razgradnju nikotina, što ih čini idealnim ovisnicima o cigaretama. Uz to, češće gube kosu od ostalih, što mogu riješiti uzimanjem 18 mg željeza ili jedne šalice zobi dnevno.

Što se tiče plavuša, velika je šansa od nastanka makularne degeneracije, neugodne očne bolesti koja može uzrokovati sljepilo, pa se osobama svijetle boje kose preporučuje konzumiranje povrća bogatog luteinom, spojem koji sprječava tu bolest, a njime su bogati špinat, grašak i kelj.