Blagi električni šokovi u mozak mogli bi omogućiti bolje pamćenje

Znanstvenici tvrde da su uspjeli patentirati uređaj koji bi šokirao mozak u trenutku kada postoji mogućnost od zaboravljanja neke informacije, uređaj koji bi mogao postati oružje u borbi protiv Alzheimerove bolesti - no mnogi su skeptični.

Poznat kao duboka mozgovna stimulacija ili transkranijalna magnetska stimulacija, proces uključuje primjenjivanje električnih šokova na lateralni temporalni dio mozga koji je zadužen za dugoročno i kratkoročno pamćenje.

Tim koji se bavi istraživnjem te vrste terapije smatra da bi šokovi mogli pružiti terapeutski pristup tretiranju disfunkcija u pamćenju.

Ideja se sastoji od toga da slabi električni udari potaknu neurone, pomažući im tako da zadrže pamćenje. Tim tvrdi da je tijekom istraživanja uspio poboljšati pamćenje prilikom određenih zadataka za 15%.

U istraživanju je sudjelovalo 25 pacijenata koji boluju od epilepsije, a morali su zapamtiti 12 svakodnevnih pojmova koji su se na 1.6 sekundi prikazivali na zaslonu. Nakon toga, obavljali su zadatak koji je služio da im skrene pažnju, a sastojao se od aritmetičkih primjera.

Sve se najprije izvodilo bez stimulacije mozga, a nakon toga primijenjeno je 3.5 miliampera jakosti struje na određene dijelove mozga nakon čega je zaključeno da je stimulacija povećala mogućnost prisjećanja pojmova.

Michael Kana, glavi autor istraživanja, tvrdi da se ova metoda testirala već ranije, a nazvana je moždani pacemaker, no dobivani su drugačiji rezultati. Njegovo istraživanje stimulira određene regije mozga, ovisno o njihovoj aktivnosti.

Međutim, i on nailazi na kritike koje ukazuju na moguće i nepredvidljive implikacije kod Alzheimera. Osim toga, tvrdi Thom Baguley, profesor sa sveučilišta u Nottinghamu, ova metoda izrazito je neugodna, bučna i neprimjenjiva na mnoge pacijente.

Studija također nije uključila pacijente koji boluju od demencije pa nije moguće znati kako bi spomenuta tehnika mogla pomoći šteti koju ta bolest izaziva. Zbog gubitka moždanih stanica u centru za pamćenje u mozgu, do kojeg dolazi kod pacijenata s Alzheimerom, moguće je da do dijagnosticiranja bolesti jednostavno ne ostane dovoljno moždanih stanica za stimulaciju.