« Iza ogledala
objavljeno prije 11 godina i 3 mjeseca
TAJNO ZNANJE

7 izgubljenih knjiga koje bi promijenile svijet

Velika većina znanja koje je čovječanstvo prikupilo stoljećima izgubljeno je. Očito, nikad nećemo saznati koje su sve velike knjige izgubljene tijekom povijesti, no zato nam magazin Cracked donosi uvid u dio njih

7 izgubljenih knjiga koje bi promijenile svijet
7 izgubljenih knjiga koje bi promijenile svijet (Dreamstime)
Više o

znanje

,

izgubljene knjige

7. Evanđelje po Evi (autor nepoznat) - radi se o potpuno seksualno perverznoj izgubljenoj knjizi Biblije. Nije teško zaključiti zašto nije preživjela. Crkveni vođe priznaju kako je knjiga sadržavala sve vrste nemoralnosti, od ˝slobodne ljubavi˝, do prekinutog snošaja i jedenja sperme kao religioznog čina. Knjiga poput ove izazvala bi fatalan udarac 2000 godina celibata u kršćanstvu. Stoga su je u 4. stoljeću crkveni vođe poput Epiphaniusa jednostavno zabranili i uništili.

6. Metoda (Arhimed) - Radi se o matematičkoj raspravi koju je Arhimed pisao svojom rukom. Osim kurioziteta kao starine ta knjiga sadrži i nešto sto je sve znanstvenike, pogotovo matematičare iz temelja uzdrmalo. Stari, dobri, Arhimed je prije 2000 godina otkrio osnove diferencijalnog računa (grana matematike na kojoj je zasnovana sva nasa današnja tehnologija, od automobila, kompjutera do svih vrsta letjelica) sto se mislilo da je plod 17. stoljeća. Slučaj je htio da je knjiga završila u Carigradu i tu ostala pokopana 1000 godina, a onda je jedan nesavjesni monah (kojemu je nestalo pergamenta za pisanje) jednostavno oprao listove i napisao svoje molitve. Knjiga je opet spremljena i ponovo izgubljena 1000 godina sve do 1906. kada ju je otkrio neki Engleski bibliograf koji je odmah prepoznao da knjiga sadrži rukopis pisan Arhimedovom rukom. Onda je knjiga ponovo izgubljena zbog Prvog svjetskog rata i ponovo pronađena 1993. godine u Parizu. Otkupljena je od strane nekog bogataša za 2 milijuna dolara i poklonjena Walters Art Museum u Baltimoru gdje je počela opsežna restauracija i dešifriranje, koje i sada još traje. Da je slučajno taj monah dao tu knjigu nekom od matematičara toga vremena ili da je bila otkrivena u doba Renesanse, današnja znanost i tehnologija bi bila barem 500 godina unaprijed, već bi smo osvojili Sunčev sustav i hrlili ka zvijezdama. Cijela svjetska povijest bi bila katapultirana 500 godina u budućnost.

5. Velika bagdadska knjižnica - najrjeđe od rijetkih knjiga istočne i zapadne hemisfere bile su smještene u Velikoj knjižnici u Bagdadu. Bila je to najveća knjižnica na svijetu, a sadržavala je neke od najstarijih knjiga ikad napisanih. To je također bilo mjesto gdje su Perzijanci čuvali najveća dostignuća iz svoje povijesti, uključujući dostignuća iz znanosti, medicine, astronomije i tehnologije. Ne samo da je vjerojatno sadržavala bezbrojna djela o kojima pojma nemamo, nego i znanje kojemu nikad nećemo imati pristup poput izumrlih životinja i biljaka (Rimljani su navodno posjedovali biljku koja je bila odlična za prevenciju neželjene trudnoće). U 13. stoljeću nekoć moćni kalifat i jedna od najvažnijih islamskih dinastija polako gubi svoju moć i teritorij unatoč činjenici da Bagdad već onda dostiže broj od milijun stanovnika. Veliko mongolsko carstvo bilo je tada na vrhuncu svoje moći. Vođa mongola bio je Hulagu Khan, unuk legendarnog Džingis Khana. Pokretanje vojne ofenzive prema Abbasidskom kalifatu i Bagdadu bilo je ujedno i sastavljanje najveće mongolske vojske u povijesti njihovog ratovanja. Velika bagdadska knjižnica potpuno je uništena u ratu. Očevidci su pisali kako je rijeka Tigris postala crna od tinte svih knjiga koje su Mongoli pobacali u rijeku.

4. Epska saga o Troji (nepoznati autori) - radi se o ostatku epske sage o gradu Troji u koju spadaju Ilijada i Odiseja. Čini se kako je cijela priča sadržana u osam knjiga, a Homer je autor samo dvije. Ostalih šest sadrži sve karike koje nedostaju. Utjecaj koji je ova književnost imala na modernu literaturu, filmove i glazbu je ogromna. Bitka za Troju je vjerojatno najslavnija nereligijska priča u povijesti. Jedini razlog zašto znamo da su te knjige postojale, jest to što su ih spominjale druge knjige iz tog vremena.

3. Hermokrat (Platon) - kao priča u Platonovim dijalozima (Kritija i Timej), Atlantida je često opisivana kao mit koji je Platon stvorio da bi ilustrirao svoje političke teorije. Premda je funkcija priče jasna, raspravlja se je li Platon doista imao inspiraciju stvarnim događajem, odnosno starijom tradicijom. Platonovi dijalozi Kritija i Timej, napisani oko 360. p.n.e., najstarije su referencije o Atlantidi. Platon nikad nije dovršio Kritiju. Benjamin Jowett i mnogi drugi autori smatraju da je Platon planirao treći dijalog zvan Hermokrat. John Luce predstavlja da je Platon, pošto je opisao podrijetlo svijeta i ljudi u Timeju, kao i alegorijsko savršeno društvo drevne Atene i njihovu borbu s antagonistima iz Atlantide, time htio napraviti strategiju helenske civilizacije tijekom njihova sukoba s barbarima kao tematiku u Hermokratu.

2. Ab urbe condita libri (Tit Livije) - naziv je to velikog historiografskog djela o Rimu koje obuhvaća period od njegovog osnivanja 753. godine p.n.e. do vladavine Augusta (63. p.n.e. - 14. n.e.). Ovaj naslov na latinskom jeziku znači Otkad je grad osnovan. Od cjelokupnog dela sačuvane su nam neposredno samo prva, treća, četvrta i polovina pete dekade, dakle knjige 1-10. i 21-45, koje počinju sa iskrcavanjem Eneja u Italiji preko osnivanja grada od strane Romulusa i Remusa do samnitskog rata (753-293. godine p.n.e.), te od drugog punskog rata do pobjede Lucija Emilija Paula nad Makedonijom u trećem makedonskom ratu (218-167. godine p.n.e.). Knjige 46-70 obrađuju vrijeme do građanskog rata 91. godine p.n.e. Knjiga 89 govori o diktaturi Sule oko 81. godine, knjiga 102 sadrži opis prve godine Gaja Julija Cezara kao konzula i knjiga 142 završava smrću Nera Claudija Druza 9. godine p.n.e. Dok prvih deset knjiga pokrivaju period od preko 500 godina, za I stoljeće Livi je posvetio po jednu knjigu za skoro svaku godinu.

1. Knjiga božjih ratova (Bog?) -  radi se o izgubljenom djelu spomenutom u Bibliji, a koje obuhvaća kronike ratova koje su vodili Mojsije, Jošua te izraelska plemena dok su prolazila kroz Svetu zemlju. Važnost knjige koju je navodno napisao sam Bog ne može se naglasiti. Da je preživjela bila bi u istoj kategoriji kao Biblija.

18.01.2010. 16:00:29
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh