Zašto ne bio loš - nuklearni rat?!

Jasno je da nitko od nas ne želi da se nuklearni rat dogodi. Ali ako je to neizbježno u bliskoj budućnosti, koliko bi moglo biti loše? Nevjerojatno, ali možemo biti i optimistični čak i u ovoj situaciji.

Evo 10 razloga zašto bi nuklearni rat bio dobar za Zemlju, za život i za nas.

1. Čak niti cijeli nuklearni arsenal nije prijetnja našem planetu. Nakon pada asteroida zbog kojih su izumrli dinosauri i koji je u tom trenutku imao energiju ekvivalentu 10 milijardi Hirošimskih atomskih bombi, 25% života na Zemlji uspjelo je preživjeti

2. Nuklearni rat može rezultirati stvaranjem velikih količina rijetkih periodičnih elemenata. Preživjelo čovječanstvo može iskoristiti ove elemente kako bi ubrzalo svoj tehnološki napredak, oporavljajući napretke izgubljene ratom.

3. Preživjelo čovječanstvo može naučiti iz prošlih grešaka i napredovati bez primjene štetnih metoda koje suvremeno društvo koristi.

4. Ljudi su razvili otrovne plinove poznate kao klorofluorougljikovodici (CFC). Nuklearni rat može nam pomoći u rješavanju tih elemenata. Munje imaju sposobnost raspadanja CFC-a na molekularnoj razini, a nuklearne eksplozije stvaraju veliku količinu munja

5. Ozonski omotač se proteže 10-50 kilometara iznad Zemljine površine. Nuklearne eksplozije oslobađaju ogromne količine kemikalija potrebnih za stvaranje ozona. S druge strane, ovi se elementi rastu u obliku gljivastog oblaka pa obično ne prelaze omotač

6. Veći potresi i njihovi naknadni učinci mogu koštati tisuće života. Ipak, nuklearne eksplozije mogu pomoći smanjiti silu potresa i time spriječiti veće kataklizme.

7. Pojavit će se nova stvorenja koja će se prilagoditi okruženju postnuklearnog rata u kratkom vremenu. U najgorem slučaju, imat ćemo svijet pun radioaktivnih buba. U najboljem slučaju, ta stvorenja se mogu hraniti otrovnim elementima i čistiti svijet

8. Jedan od najvećih problema s nuklearnom eksplozijom je zračenje zbog čega se svi poznati životni oblici pogoršavaju. Većina zračenja se eliminira za nekoliko sekundi, ostavljajući iza sebe manju količinu izdržljivih radioaktivnih elemenata.

9. Jednostavni životni oblici sposobni su odoljeti visokim dozama zračenja. Npr. određene vrste osa, voćnih mušica i, u manjoj mjeri, žohara. Čak i mala životinja poznata kao Dugoživci ima genetski mehanizam za preživljavanje smrtonosnog zračenja.

10. Svakih nekoliko desetaka milijuna godina događa se masovno izumiranje brišući većinu života na planeti. Nakon svakog izumiranja, preživjela bića evoluiraju u složenije životne oblike, što rezultira raznolikošću bića koja nikada prije nisu postojala.