5 načina za poboljšavanje pamćenja

Zaboravili ste gdje ste jučer ostavili ključeve od auta? Ostavili ste kišobran u onome kafiću u kojemu ste pili kavu? Ne brinite. Svatko od nas tu i tamo postane zaboravljiv.

No ne može se zanijekati da broj pacijenata koji pate od Alzheimera i demencije sve više raste. U SAD-u 2007. od ovih je bolesti bolovalo oko 5 milijuna ljudi, a predviđa se da bi do 2050. ta brojka mogla porasti na 16 milijuna.

Znanost još uvijek pokušava prodrijeti u tajne mozga - načine ne koji on prosecira informacije, kako funkcionira sjećanje i mozak stari, kako se počnu formirati bolesti poput Alzheimera i demencije - da bismo razumjeli naš mozak i mogli ga održati zdravim.
No dok čekamo da znanost ponudi neki podrobniji odgovor, možemo iskoristiti već potvrđena saznanja o tome kako mozak držati u formi.

1. Dobrom prehranom

Sigurno ste već čuli onu izreku: mi smo ono što jedemo. Brza, masna i nezdrava hrana dokazano utječu na sinapse u mozgu. Sinapse spajaju neurone i izuzetno su važne za održavanje pamćenja. Uravnotežena prehrana bogata omega 3 masnim kiselinama (ima je, primjerice, u orasima i kiviju), koristi sinapsama pa time pripomaže borbi protiv simptoma depresije ili demencije.

2. Tjelovježbom

Tjelovježba može popraviti sjećanje. Omogućava nam da bistrije razmišljamo i time umanjuje rizik od razvijanja kognitivnih poremećaja. Tijekom tjelovježbe, troši se energija čime se potiče ispuštanje kemikalija koje osnažuju naše neurone. Stručnjaci tvrde, da je čak i pola sata tjelovježbe dnevno dovoljno da pozitivno utječete na zdravlje.

3. Izazovima

I mozgu je potrebna vježba. Rješavajte križaljke, slažite puzzle, igrajte igre pamćenja. Što ste više mentalno aktivni, time ćete više stimulirati mozak, a time onemogućiti da sjećanja padnu u zaborav.

4. Stavom

Osim vježbi pamćenja, vrlo je važno vaše vlastito samopouzdanje i stav koji zauzimate. Mnogi ljudi, pogotovo starije osobe, automatski prihvaćaju da pate od problema s pamćenjem jer su u nekoliko navrata iskusili zaboravljivost - a možda se uopće ne radi o nečemu tako drastičnom. Zbog toga se jednostavno prestanu truditi. Umjesto da sjećanje pokušavaju popraviti (kao u slučaju 3), oni prihvaćaju svoje stanje i tome ga samo pogoršavaju.

5. Opuštanjem

Spavanje ili barem opuštanje omogućuju mozgu da još jednom prevrti sjećanja i spremi ih u dugoročno pamćenje. Ta obrada naučenih podataka puno je brža kad spavamo nego kad smo budni. Popodnevni sat od 90 minuta učvršćuje dugoročno pamćenje i pomaže bržem savladavanju vještina koje pokušavamo naučiti.