12 stupova mudrosti: Ultimativni test inteligencije

Za razliku od visine i težine, koje su egzaktne, ne postoji apsolutna mjera inteligencije, kao što nema ni apsolutne mjere samopouzdanja, iskrenosti ili fizičke spremnosti. No, baš kao što je očito da su neki ljudi u boljoj fizičkoj formi, tako su neki i pametniji od drugih. Zato postoje i različiti testovi koji mjere razlike među kognitivnim sposobnostima individualaca.

Većina testova inteligencije bazirani su na različitim tipovima mentalnih zadataka. Najčešći je onaj koji mjeri kvocijent inteligencije, pomoću Wechslerove skale inteligencije. U tom tipu testiranja, kombiniraju se rezultati iz općeg razumjevanja, vokabulara i artimetike te se zbrajaju kako bi se dobio konačan kvocijent.

S obzirom da je originalni Weschlerov test objavljen 1955., postoje brojni pokušaji da se inteligencija sustavno raščlani kako bi se uvidjelo je li najbolji način mjerenja kombinacija različitih nezavisnih testova kognitivnih sposobnosti, ili možda postoji jedan glavni faktor po imenu "generalizirana inteligencija". Ovaj koncept nastao je tijekom opservacije da ljudi koji su uspješni u određenim mentalnim zadacima, kao npr. matematičke vještine, mogu biti dobri i u drugim zadacima. 1904., psiholog Charles Sparman sugerirao je da je mogućnost rješavanja različitih kognitivnih zadataka određena generalnim mentalnim sposobnostima, poznatim kao Spearmanov faktor ili "g". Ipak, stoljeće nakon Spearmana, generalizirana inteligencija ostaje sporna, dok neki psiholozi tvrde kako nema jasne korelacije između mogućnosti da se izvršavaju različiti mentalni zadaci.

No, sada je tim stručnjaka s Medicinskog istraživačkog instituta iz Cambridgea otišao korak dalje. Nakon 20 godina istraživanja, željeli su pronaći najmanji broj testova koji će pokriti najveće područje kognitivnih sposobnosti za koje se vjeruje kako pridonose inteligenciji, od memorije do planiranja. Rezultat je niz testova koji ispituju "12 stupova mudosti". O kojim to točno stupovima mudorsti je riječ?

1. Vizualno-spacijalna memorija - snalaženje u nepoznatom području

2. Spacijalna memorija - organizacija i planiranje

3. Fokusirana pažnja - pamćenje, povezivanje i zaključivanje

4. Mentalna rotacija - vizualizacija, navigacija, snalaženje u prostoru

5. Vizualno-spacijalna memorija + strategija - pamćenje, asocijacije

6. Združeno asocijativno učenje - učenje konekcija među povezanim konceptima

7. Deduktivno zaključivanje - prepoznavanje na temelju prijašnjih iskustava i pamćenja

8. Vizualno-spacijalno procesuiranje - mentalna komparacija kompleksnih slika i pojmova

9. Vizualna pažnja - uočavanje razlika

10. Verbalno razumijevanje - logika

11. Verbalna memorija - mogućnost "skladištenja" verbalnih informacija

12. Planiranje - kapacitet razmišljanja unaprijed

Test "12 stupova mudrosti" možete riješiti ovdje.