Zrno anksioznosti za bolje pamćenje

Svaka kovanica ima dvije strane pa tako i anksioznost ima svoje lice i naličje. Ljudi koji pate od povećane anksioznosti osjetljiviji su na negativne emocije, ali upravo zato usredotočeniji su na događaje pa o njima imaju jasnija i detaljnija sjećanja.

To znači da nam manja doza anksioznosti može pomoći da zadržimo neke stvari u boljem sjećanju.

Tijekom istraživanja ovog fenomena, 80 osoba rješavalo je test anksioznosti, a osobe koje su pokazale veću sklonost anksioznosti pokazivale su i veću sklonost razvijanju negativnih emocija. Ni jedna osoba prije istraživanja nije bila dijagnosticirana s anksioznim poremećajem.

Nakon toga ispitivalo se sjećanje. Sudionicima su pokazivani nizovi neutalnih riječi, poput "stol", jedna po jedna, a nakon toga slike koje su prizivale negativne emocije (prometna nesreća, groblje) i neutralne emocije (jezero, drveće).

Nakon toga, ispitanici su trebali ponoviti riječi koje su im ranije pokazane čime su se u mislima vraćali na negativne ili neutralne slike koje su im pokazane. Kasnije su pamtili još jedan set riječi.

Na kraju eksperimenta, pokazalo se da su više riječi zapamtili sudionici koji su se bolje povezali s negativnom situacijom na slici, a oni su pokazali i veće rezultate na testu anksioznosti.

Još nije u potpunosti jasno na koji točno način anksioznost poboljšava sjećanje. Moguće je da ljudi bolje pamte događaje prilikom kojih su osjetili negativnu emociju upravo zato što ih je ona natjerala da budu pažljiviji prema okolini u potrazi za opasnošću.

No, ovdje je potreban oprez, jer se dakako, u ovom istraživanju govori isključivo o niskoj razini anksioznosti. Ljudi s dijagnosticiranim anksioznim poremećajem zasigurno ne osjećaju pozitivne posjedice što se tiče pamćenja i kognitivnih sposobnosti (studija je objavljena u časopisu Brain Sciences).