Znate li da dnevno 'pročitate' 174 novine?
Prije 100 godina ljudi bi bili sretni kad bi tijekom čitavog života pročitali 50 knjiga ili toliki ekvivalent informacija. Danas djeca bez problema pogledaju nekoliko stotina filmova
Jeste li znali da svakog dana u prosjeku dođete u doticaj s količinom informacija ravnom onoj koja se nalazi u 174 novine? Drugim riječima, svakog dana pročitate 174 novine i to bombardiranje informacijama se nimalo ne smanjuje. Prema američkim istraživačima, na svijetu cirkulira oko 295 heksabajta podataka ili oko 295 milijardi gigabajta. Rast interneta, cjelodnevni televizijski programi i mobilni telefoni znače da danas primamo pet puta više informacija nego što je to bio slučaj 1986. godine.
Prosječna osoba dnevno proizvede informacija koliko ih ima u šest dnevnih novina - prije 24 godine ta je količina bila dvije i pol stranice, gotovo 200-struko povećanje, prenosi časopis Znanost (Science). Sve te podatke treba negdje spremiti, a mi danas u običnom računalu, mikročipovima pa čak i na kreditnoj kartici imamo mjesta za 600.000 knjiga, piše Telegraph. Raspon informacijske revolucije i digitalnog doba izračunali su Martin Hilbert i njegov tim sa Sveučilišta Južna Karolina. Poslužili su se posebnom formulom kako bi izračunali prosječnu količinu informacija koja se dnevno pošalje i spremi preko svih postojećih medija - računala, knjiga i najobičnijih papirnatih pisama.
„Brojke pokazuju da smo usred informacijskog doba", kazao je Hilbert. „Pomislite samo na to da su ljudi prije sto godina bili sretni ako su pročitali informacija koliko ih ima u 50 knjiga i to tijekom svojeg čitavog života, a današnja djeca pogledaju nekoliko stotina filmova bez ikakvih problema. Godine 1986. slali smo - uglavnom putem pošte, telefona i faksa - oko dvije i pol stranice novina informacija svaki dan. To se povećalo na šest čitavih novina na dan zahvaljujući e-mailu, digitalnoj fotografiji, Twitteru i ostalim društvenim mrežama do 2007. godine", kazao je Hilbert.
Pravi prijelaz sa analognog na digitalno doba zbio se 2002. godine i danas je 94 posto svih podataka spremljeno upravo u digitalnom obliku. Istraživanje je, dakle, pokazalo da danas cirkulira oko 295 heksabajta podataka diljem svijeta - to je pak oko 29.500.000.000.000.000.000,000 informacija, tvrdi Hilbert u svojem izvješću (jedan heksabajt je jednak jednom kvintilijunu bajta ili jednoj milijardi gigabajta ili jednom milijunu terabajta)
Novi komentar