Zašto nas kava diže - ali i spušta?

Kava je jedan od najomiljenijih napitaka, naročito zbog toga što nas uspješno budi i održava energiju na visokoj razini, no ponekad nas i spušta pa se osjećamo umorno i ispuhano - kako to?

Kofein blokira adenozin, kemijsku supstancu u mozgu koja utječe na ciklus spavanja i budnosti. Razina adenozina raste u jutarnjim satima i pada pred počinak. 

Molekule adenozina se vežu za receptore u mozgu, usporavaju njegove aktivnosti, odnosno smiruju nas i pripremaju za spavanje. Kofein sprječava da se to dogodi vezanjem na adenosinske receptore.

Tijelo brzo apsorbira kofein tako da ljudi mogu osjetiti njegove učinke u roku od nekoliko minuta. Zapravo, tijelo apsorbira 99% kofeina u roku od 45 minuta od konzumiranja. Jednom kada u potpunosti metabolizira kofein, njegovi učinci će nestati.

Dužina zadržavanja kofeina u tijelu varira od osobe do osobe. Iako kofein blokira receptore adenozina (odnosno sprječava mozak da se pripremi za san), on ne utječe na proizvodnju novih molekula adenozina pa kada se kofein istroši, molekule adenozina nastavljaju svoju zadaću, odnosno vežu se za receptore, što uzrokuje pospanost.

Ljudi koji redovito piju kavu mogu stvoriti otpornost na kofein pa njih kava neće razbuđivati.

Preporuke za prehranu koje je izdala Američka udruga nutricionista savjetuju da 400 miligrama bude gornju granica kofeina koja se dnevno smije unijeti u organizam.

Kod trudnica preporuke su drugačije jer se u njihovom tijelu kofein može zadržati 16 sati dulje, no kod drugih. Trudnice stoha ne bi smjele prekoračivati dozu od 200 miligrama dnevno.