« Lifestyle BODY&SOUL
objavljeno prije 4 mjeseca i 23 dana
STVARNO?

Zašto je bolje jesti sporije?

Imamo puno dokaza da hrskavija hrana potiče ljude da žvaču sporije, što može pomoći da unosimo manje kalorija, a pritom se osjećamo jednako zadovoljno

Da, to je tako ;)
Da, to je tako ;) (Arhiva)
Više o

hrana

,

jedenje

,

sporo jedenje

Ako mislite da postoji neka tajna mršavljenja - možemo vam reći da zapravo postoji, samo ne baš ona koju ste tražili. Naime, umjesto silnih i skupih dijeta, probajte ovu varijantu: jednite hrskaviju hranu.

Naime, jedemo upola sporije kada moramo više žvakati, a također možemo brže osjetiti sitost i tako konzumirati petinu manje hrane.

Istraživači su izabrali 50 volontera te im ponudili četiri slična ručka. Dva su bila klasificirana kao maksimalno prerađena, a dva kao minimalno prerađena. Jedan obrok u svakoj kategoriji bio je hrskaviji, što je usporilo konzumaciju hrane, dok je drugi bilo lakše pojesti.

Studija je pokazala da ljudi unose 26 posto manje kalorija kada je ručak tvrđe i hrskavije teksture, uglavnom bez obzira na stupanj obrade, budući da se ta jela ne mogu tako brzo pojesti. Takvi obroci uključivali su kuhanu rižu umjesto mekog pire krumpira, hrskavu salatu umjesto salate od kupusa i pileća prsa umjesto ribe. Umjesto manga poslužena je svježa jabuka, umjesto aromatiziranog napitka od jogurta običan gusti jogurt, a umjesto tartara salsa od rajčice.

Hrskaviji i tvrđi obrok znači oko 300 kalorija manje

Ručkovi su sadržavali istu količinu kalorija i bili su slično ocjenjivani prema tome koliko su dobrog okusa. No, ljudi koji su konzumirali tvrđu i hrskaviju hranu, unosili su oko 300 kalorija manje. Istraživači vjeruju da je to zbog toga što su više morali žvakati hranu prije gutanja, što je usporilo stopu konzumiranja obroka.

"Imamo puno dokaza da hrskavija hrana potiče ljude da žvaču sporije, što može pomoći da unosimo manje kalorija, a pritom se osjećamo jednako zadovoljno", izjavio je profesor Ciaran Forde, jedan od autora studije sa Sveučilišta Wageningen u Nizozemskoj.

Najniži prosječni unos kalorija u studiji iznosio je 483 kalorije i dolazio je od tvrđeg, minimalno prerađenog obroka. Najveći unos, od prosječno 790 kalorija, dolazio je od mekšeg, ultra-prerađenog obroka.

Nalazi su objavljeni u časopisu American Journal of Clinical Nutrition, a tim najavljuje da će istražiti mogu li tekstura obroka i brzina jedenja utjecati na unos kalorija tijekom duljeg, dvotjednog razdoblja. Cilj im je pokazati da i način na koji jedemo može utjecati na veličinu porcije.

07.12.2023. 10:29:00
    
Razgovor RSS komentara novi komentar ↓
  1. avatar
    armando
    07.12.2023. 16:16
    bolje zbog zeluca i crijeva
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh