Zamrznuta privatna ruska imovina u EU

U Europskoj uniji se razmatra mogućnost da se zamrznuta ruska imovina iskoristi za ratne reparacije Ukrajini. Osim sredstava Središnje banke Rusije, u europskim depoima nalaze se i zamrznute vrijednosni papiri milijuna ruskih privatnih ulagača - koji se ne nalaze na popisu osoba obuhvaćenih zapadnim sankcijama zbog agresije na Ukrajinu. Teoretski, oni ih kao zakoniti vlasnici mogu potraživati, ali u praksi to uspijeva samo malom broju ljudi.

Žana Njemcova, kći ubijenog ruskog oporbenog političara Borisa Njemcova i suosnivačica Zaklade Boris Njemcov, već mjesecima upozorava na taj problem. Smatra da bi imovina privatnih ulagača trebala biti oslobođena te predlaže niz koraka u tom smjeru.

Kako je zamrznuta ruska imovina?

Čuvanje ruskih vrijednosnih papira u depozitnim bankama obavlja se preko ruske središnje depozitarne institucije za vrijednosne papire - Nacionalnog klirinškog depozitara (NSD), pri čemu se radi o poduzeću koje djeluje u sklopu Moskovske burze.

Kad je riječ o stranim vrijednosnim papirima koje su Rusi prije rata u Ukrajini mogli kupiti uz nekoliko klikova preko aplikacija ruskih brokera, NSD je imao samo posredničku ulogu, dok su sami vrijednosni papiri uglavnom završavali u dvije europske depozitne institucije - Euroclearu u Belgiji i Clearstreamu u Luksemburgu. Clearstream, iako ima sjedište u Luksemburgu, u potpunom je vlasništvu Njemačke burze (Deutsche Börse AG). Putem tih institucija obavljale su se sve ruske transakcije sa stranim vrijednosnim papirima - ne samo europskim, nego i američkim i drugim.

Mnogi mali ruski ulagači tek su u proljeće 2022. shvatili kako funkcionira čuvanje vrijednosnih papira, kada odjednom više nisu mogli obavljati transakcije. Njihovi su vrijednosni papiri bili zamrznuti isto kao i državne rezerve Rusije te imovina privatnih osoba i organizacija pod sankcijama. Privatni su ulagači sada taoci trenutačne situacije.

Euroclear i Clearstream prekinuli su suradnju s NSD-om ubrzo nakon početka rata, u ožujku 2022. - kao reakciju na odluku Središnje banke Rusije da zabrani ruskim brokerima prodaju vrijednosnih papira u ime stranih klijenata. U lipnju su odluke Eurocleara i Clearstreama pravno potvrđene od strane Europske komisije. Šesti paket sankcija EU-a sadržava jasnu zabranu europskim organizacijama da surađuju s NSD-om.

Koliko je malih ruskih ulagača pogođeno?

Ni s ruske ni s europske strane ne postoje točni podaci o zamrznutoj privatnoj imovini. Ni depozitne institucije ne daju informacije o tome. Poznata je samo ukupna vrijednost zamrznute imovine u Europi, uključujući državne rezerve Rusije, koje čine najveći dio. Prema agenciji Reuters, riječ je o oko 210 milijardi eura, od čega se 185 milijardi nalazi kod Eurocleara.

Ruske vlasti procjenjuju da ukupna zamrznuta imovina pravnih i fizičkih osoba širom svijeta iznosi oko 5,7 bilijuna rubalja. Prema podacima Središnje banke, 20 posto te svote odnosi se na fizičke osobe. Po trenutačnom tečaju od 95 rubalja za jedan euro, to iznosi oko 12 milijardi eura koji pripadaju privatnim ulagačima.

Točan broj ulagača također nije poznat. Ruski ministar financija Anton Siluanov govori o 3,5 milijuna ljudi, dok predstavnici Središnje banke procjenjuju broj na pet milijuna. Razlika se može objasniti time što viša procjena obuhvaća ne samo izravne vlasnike stranih vrijednosnih papira, nego i one koji su ulagali neizravno - primjerice preko investicijskih fondova.

Ako se 12 milijardi eura podijeli na pet milijuna ljudi, dolazi se do prosjeka od oko 2400 eura po ulagaču.

Jedan ruski broker rekao je u razgovoru sa Žanom Njemcovom da je većini njegovih klijenata zamrznut upravo takav iznos - oko 200.000 rubalja, što je nešto više od dviju prosječnih ruskih mjesečnih plaća.

Kako je moguće potraživanje imovine?

Ulagači mogu pokušati povratiti svoju imovinu - ako se ne nalaze na popisu sankcioniranih osoba. Za to im je potrebna dozvola belgijskog Ministarstva financija, koje regulira Euroclear. Ako je imovina zamrznuta kod Clearstreama, moraju se obratiti financijskim vlastima Luksemburga.

Međutim, praksa je pokazala da je to bez pravne pomoći gotovo nemoguće. Osim toga, troškovi postupka često višestruko premašuju prosječnu vrijednost zamrznute imovine.

Odvjetnik mora pronaći jamca ili sam preuzeti tu ulogu, objašnjava Aleksej Klimjuk, viši savjetnik za ulaganja u ruskoj tvrtki za upravljanje imovinom Alfa Kapital. Jamac mora potvrditi da podnositelj zahtjeva posjeduje imovinu, da nije pod sankcijama i da nijedna sankcionirana osoba ne profitira od transakcije za koju se traži dozvola. Osim toga, podnositelj zahtjeva mora imati investicijski račun u EU-u, Švicarskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu ili SAD-u, jer transakcije na račun u Rusiji nisu moguće. Bez dozvole boravka takav se račun ne može otvoriti.

Prema platformi Brussels Signal, u Belgiji je prošle godine podneseno 1.214 zahtjeva za dozvolu, od kojih je 232 odobreno. Uglavnom se radilo o ulagačima s dvojnim državljanstvom, ruskim i nekim europskim.

Žana Njemcova izjavila je za DW da joj je jedan ulagač, koji je dobio odobrenje i od Eurocleara i od Clearstreama, ispričao kako je za to potrošio 60.000 eura.

„Netko bi mogao pomisliti da branim interese bogatih, ali to nije točno. Postojeći postupak upravo štiti njihove interese, a ja, naprotiv, želim da on bude dostupniji", kaže Njemcova.

Kakve su šanse da pogođeni Rusi dobiju svoju imovinu?

Prema njezinim riječima +, najprije bi trebalo skrenuti pozornost na problem. Smatra da europski dužnosnici često ne razumiju razmjere svoje sankcijske politike i da se ta tema rijetko obrađuje u europskim medijima.

Kao sljedeći korak Njemcova predlaže popis zamrznute imovine kako bi se utvrdilo što pripada privatnim ulagačima koji se ne nalaze na popisima sankcioniranih osoba. Nakon toga bi vlasti u Belgiji i Luksemburgu trebale razviti pojednostavljen postupak za ulagače koji si ne mogu priuštiti skupe odvjetnike. Njemcova priznaje da bi od toga vjerojatno korist imali samo oni s dozvolom boravka ili državljanstvom neke zapadne zemlje. Svi ostali morali bi čekati kraj rata i ukidanje sankcija, što bi moglo potrajati.

Što će biti sa zamrznutom imovinom Središnje banke Rusije u nadležnosti je Europske komisije. Na pitanje DW-a razmatra li i budućnost imovine privatnih ulagača, jedan je predstavnik Komisije odbio odgovoriti. Rekao je samo da je riječ o „hipotetskom scenariju".

Provedba takvih mjera bila bi teška jer bi zahtijevala suradnju ne samo s europskim nego i s američkim vlastima.

Iako zamrznuta imovina nije javno objavljena, jasno je da se uglavnom radi o američkim vrijednosnim papirima koji su bili popularni među ruskim ulagačima. Krajem 2021., prema podacima brokera do kojih je DW došao, najtraženije su bile dionice američkih kompanija Alphabet, Apple, Boeing, Intel, MetaTrader, Microsoft i Tesla, kao i kineskih tvrtki Alibaba i Baidu.

Za oslobađanje američkih dionica potrebna je dozvola Ureda za kontrolu strane imovine (OFAC) pri američkom Ministarstvu financija, koji je uveo zabrane protiv Moskovske burze i NSD-a. Prema ruskom portalu RBC, odvjetnici ruskih ulagača tvrde da OFAC dosad nije izdao nijednu takvu dozvolu.