Vatikan otvara arhiv iz Drugog svjetskog rata
Papa Franjo najavio je otvaranje tajnog arhiva Vatikana s dokumentima iz vremena Drugog svjetskog rata. Tada je Papa bio Pije XII. Izraelska vlada i Memorijalni centar holokausta „Jad Vašem“ pozdravljaju tu odluku
Papa Franjo je najavio da će dokumenti iz razdoblja od 1939. do 1945. godine biti dostupni znanstvenicima od ožujka sljedeće godine.
Pije XII bio je papa od 1939. do smrti 1958. Nakon rata bio je kritiziran zbog toga što se nije dovoljno odlučno usprotivio nacističkim zločinima i što je šutio o holokaustu.
U vremenima najveće tame
„Crkva se ne boji povijesti. Naprotiv - ona je voli", rekao je papa Franjo. Cilj je da se u okviru „ozbiljnih i objektivnih" istraživanja procijene i u pravom svjetlu prikažu „briljantni trenutci tog Pape, kao i trenutci njegovih najvećih poteškoća". Pije je u vremenima najveće tame i okrutnosti pokušao „održati mali plamen humanitarnih inicijativa", ocijenio je papa Franjo.
Povod za tu odluku je 80. godišnjica izbora italijana Eugenija Pacellija za papu u ožujku 1939. godine. Povijesničari se odavno spore o njegovoj i ulozi Vatikana u doba nacizma. Prije nekoliko godina je otvoren vatikanski arhiv za razdoblje do 1939. godine.
„S gorućom zabrinutošću"
Poslednjih godina Vajmarske republike, Katolička crkva nastupala je kao kritičar nacionalsocijalizma. Adolf Hitler je zbog toga želio oslabiti njenu utjecajnu poziciju, sklapajući sa Vatikanom konkordat. Vatikan se nadao da će konkordat, koji je dogovoren 1933. godine, zaštititi Katoličku crkvu. Pacelli je tada bio kardinalski državni tajnik, a time i najviši diplomat Vatikana.
Ubrzo je, međutim, postalo jasno da se nacistički režim neće držati obećanja. U jednom cirkularnom pismu pape Pija XI iz ožujkka 1937. pod naslovom „S gorućom zabrinutošću", on osuđuje kršenje konkordata i distancira se od nacističke ideologije. Međutim, Židovi u tom pismu nisu bili posebno spomenuti.
Proces beatifikacije
Kritičari su kasnije Piju XII zamjerili da se „nije uopće" ili „nije dovoljno" usprotivio deportaciji stanovnika židovskog geta u Rimu u koncentracijski logor Auschwitz u jesen 1943. godine.
Zagovornici Pape s druge strane naglašavaju da je on „tisućama Židova pružio crkveni azil". Međutim, kontroverze su i dalje prisutne. Protiv planirane beatifikacije Pija XII protestirali su Izrael i Središnji savjet Židova u Nemačkoj. U međuvremenu se taj proces beatifikacije, koji je svojevremeno pokrenuo nemački papa Benedikt - nastavlja.
Razgovor RSS komentara novi komentar ↓
Novi komentar