Uvrnuta znanstvena istraživanja koja vam mogu koristit

Brojni svjetski znanstvenici danononćno istražuju svijet oko nas, bilo da objasne neke misteriozne pojave u prirodi ili da ljudima učine život što lakšim. Kako to uvijek biva, svako znanstveno istraživanje odgovori na nekoliko pitanja, a usput se otvori stotinu novih nepoznanica. Pritom nije neuobičajeno da istraživanje krene drugim kolosijekom, te na taj način duboko ugazi u područje „čudnog" i „uvrnutoga".

Donosimo vam nekoliko istraživanja kojima su znanstvenici htjeli objasniti pojave u prirodi, a koje će vama dati motiva da se ponovno zapitate: " Zar stvarno nisu imali pametnijih stvari za napraviti?!".

Prvenstveno, za zagrijavanje, donosimo vam korisno istraživanje tajvanskih znanstvenika koji su ustanovili da odlazak stomatologu dva puta godišnje umanjuje, za 24 posto, mogućnost da doživite infarkt, te se rizik od moždanog udara smanjuje za 13 posto.

No, da pređemo na stvar:

Country glazba dovodi do samoubojstva

Američki znanstveni dvojac Steven Stack i Jim Gundlach objavio je 1992. godine zanimljivu hipotezu da country glazba dovodi do samoubojstva. Naime, dvojac je uočio da postoji povećana učestalost samoubojstava među bijelim muškarcima u područjima SAD-a gdje je popularna country glazba. Zbrojivši dva i dva zaključili su kako depresivna tematika pjesama - alkohol, ljubavni problemi, depresija - može negativno utjecati na obožavatelje. Šteta što nema slične studije u Hrvatskoj o utjecaju turbo-folka i narodnjaka na učestalost samoubojstva, jer znam mnoge koji bi si radije oduzeli život nego slušali cajke. No kako se o ukusima ne raspravlja: „Tko voli neka izvoli".

Ljudi će jesti dok se ne raspuknu

Ako ste mislili da su zlatne ribice jedine životinje koje mogu jesti sve dok ne umru, živite u zabludi jer su ljudi identični, barem tako tvrdi profesor Brian Wansink sa Sveučilišta Cornell. Profesor je proveo istraživanje kojim je htio utvrditi prehrambene navike ljudi, a to je učini tako što je ispitanicima dao da jedu juhu iz tanjura koji se konstantno punio. Rezultati su bili zapanjujući. Istraživanje je pokazalo kako veličina tanjura, obilnost porcije, aranžman stola, muzika, pa čak i osvjetljenje imaju utjecaj na sposobnost ljudi da konzumiraju ogromne količine hrane.

Psovanje smanjuje bol

Istraživanje provedeno 2009. godine pokazalo je kako svakodnevne proste riječi, poput stare zagorske: Vrag ti mater j..i, mogu nam pomoći da se lakše nosimo s boli nakon što smo si pričepili prste ili se porezali na kuhinjski nož. Naime, britanski psiholog Richard Stevens sa sveučilišta Keele proveo je istraživanje tako što je od volontera zatražio da guraju ruke u ledenu vodu, te da pritom izgovore neku neutralnu riječ. Kada im je bilo dopušteno da psuju za vrijeme eksperimenta, ispitanici su osjećali slabiju bol, te su, u prosjeku, mogli 40 sekundi duže držati ruku u ledenoj vodi.

Muškarce u vezi odbijaju žene koje ovuliraju

Znanstvenici sa Sveučilišta Florida State uočili su da muškarci u dugotrajnoj i sretnoj vezi imaju razvijenu nesvjesnu sposobnost da spriječe prijevaru i odole privlačnim ženama. Znanstvenici su proveli istraživanje tako da su dvojcu muškarca i jednu atraktivnu ženu stavili u situaciju da tokom nekoliko mjeseci rade zajedno u jednom laboratoriju. Volonterki je bilo zabranjeno da se tijekom eksperimenta dodatno uljepšava, odnosno da nosi šminku i da koristi parfem. Na kraju eksperimenta muškarci su morali ocijeniti privlačnost volonterke u različitim fazama njenog menstrualnog ciklusa. Rezultati su bili nevjerojatni, volonterka je samcu bila posebno privlačna za vrijeme ovulacije, a muškarcu u vezi je tada bila najružnija.

Kokoši preferiraju lijepe osobe

Kada vas netko drugi puta nazove plitkim ili debilnim zbog komentara o izgledu neke osobe suprotnog spola, svalite krivnju na biologiju. Naime, švedski znanstvenici sa Sveučilišta u Stockholmu naučili su kokoši da reagiraju na lica pripadnika oba spola. Kada su im znanstvenici pokazali fotografije različitih osoba, kokoši su pozitivnije reagirale na lica koja odgovaraju ljudskim kriterijima ljepote. Znanstvenici su stoga zaključili da pojam ljepote proizlazi iz općih svojstava ljudskog živčanog sustava, a ne iz kontura i oblika nekog lica.