Trgovine postaju frontovi u borbi protiv 'traffickinga'

Ukidanje potrebe za ilegalnom i eksploatiranom radnom snagom koja će proizvoditi jeftin proizvod za potrošače i golem profit za poslovne ljude temelj je borbe protiv krijumčarenja ljudima, navodi Međunarodna organizacija za migracije (IMO) koja je u ponedjeljak počela europsku kampanju 'Kupuj odgovorno'.

Želimo potaknuti potrošače da istraže podijetlo robe, osobito jeftina proizvoda i navesti ih na promjenu ponašanja, piše organizacija trećeg dana kampanje protiv "traffickinga".

"Trgovina ljudima često je motivirana težnjom za dobivanjem jeftine radne snage i pretjerano jeftinim proizvodima iz svih krajeva svijeta", rekao je generalni direktor IMO-a William Lacy Swing u Ženevi .

Oko 12,3 milijuna ljudi žrtve su prisilnog rada, podjarmljeni su ili prisilni seksualni radnici, piše Međunarodna organizacija za rad (ILO).

Trgovina ljudima "neprestance raste zadnjih deset godina", a zadnjih pet godina glavne su žrtve muškarci i dječaci. 

"U pojedinim sektorima gospodarstva, poput građevinarstva i poljoprivrede, rast i dobit ovise o radnoj snazi koja je jeftina i ilegalna. No eksploatacija ne smije biti pokretač gospodarskog rasta", upzorio je Swing.

Trafficking je izvor radne snage za građevinarstvo, poljoprivredu, ribarstvo, tekstilnu industriju i druge sektore kojih proizvodi završavaju na policama skupih trgovina.Europska kampanja provodi se putem televizijskog spota koji prikazuje osobe zatvorene u gospodarskom vozilu s rešetkama i putem web stranice www.buyresponsibly.org.

Cilj kampanje nije pozvati potrošače da bojkotiraju neku trgovačku marku, centar ili lanac, već pozvati potrošače da istraže što leži iza prozvoda koji kupuju, objavio je ILO na konferenciji u Ženevi.

Vlasnici trgovina i poslovni ljudi nisu ni svjesni uvjeta u kojima su proizvodi nastali, jednostavno jer si takvo pitanje ne postavljaju, navode autori kampanje.

IMO za primjer iznosi sudbinu 19-godišnje Kineskinje koja je napustila domovinu namamljena obećanjem o plaći od 800 eura mjesečno. U stvarnosti ona zarađaje daleko manje, katkad i ne dobiva plaću, a radi 16 sati u tvornici tekstila koju smije napustiti tek da bi prenoćila u stančiću koji dijeli s drugim radnicama. "A možda ste kupili pulover koji je proizvela Ling", navodi OIM.

Agencija Reuters u priči iz talijanskog mjesta Rignano Garganico u pokrajini Apuliji, otkriva tragičnu sudbinu afričkih radnika koji čitav dan rade na plantažama maslina, rajčica, naranča i grožđa za 15 do 20 eura. Žive u izbjegličkom logoru zvanom 'geto' podignutom od otpadnih materijala, plastike i kartona.

Vlasti su godinama žmirile na postojanje takvih nastambi, a u kolovozu su konačno podignule 60 prijenosnih zahoda i 20 rezervoara za vodu koji bi trebali poslužiti za higijenu 1.500 radnika do listopada, kada se oni sele u Kalabriju na berbu naranči. (hina/metro-portal)